Suncokret – simbol svjetlosti i plodnosti sa začudnom moći pročišćenja

 

Suncokret (lat. Helianthus annus L.) je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae, Compositae). Porijeklom je iz Meksika i Perua, a početkom 16. stoljeća španjolski misionari su ga donijeli u Europu.

Maje su štovale suncokret kao simbol svjetlosti i plodnosti, pile su čaj od latica, jele sjemenke, peteljke, listove i latice. Grci su suncokret posvetili bogu Heliosu, bogu Sunca, rimski pjesnik Ovidije govori o mitu u kojem je djevojka zaljubljena u boga Apolona bila pretvorena u suncokret.

Kroz 17. stoljeće suncokret se proširio Europom, a prije 150 godina se počeo uzgajati u Rusiji, otkuda se uzgoj proširio i po cijeloj Europi. Najviše se uzgaja zbog proizvodnje ulja budući da je u sjemenu suncokreta udio ulja 25 – 53 %.

Postoji mnogo vrsta i sorti suncokreta, a prosječan suncokret je visok između 1,5 i 3 metra. Hans-Peter Schiffer u Njemačkoj upisan je u Guinnessova knjiga rekorda jer je uspio uzgojiti suncokret od čak 9,17 metara.

Suncokret – savršeni primjer zlatnog reza i svete geometrije

Suncokret je ime zaista i dobio zbog specifičnog kretanja za suncem kojeg slijedi tijekom dana. Kada nema sunca cvat se okreće prema zemlji. Ono što zovemo cvijetom, je zapravo cvat – skupina cvjetova koji su smješteni na bazi, a cvjetaju postepeno, odnosno prvo cvjetaju neplodni, a zatim plodni cvjetovi. Cvat suncokreta je i savršen prikaz zlatnog reza i Fibonaccijevog niza.

Od davnina su mistici, mudraci i duhovni učitelji davali poseban značaj oblicima. Vjerovalo se da je u tim oblicima skrivena tajna života, objedinjavajuća prisutnost ili sila koja može objasniti prirodu svake fasete i aspekta Svemira. Ti su oblici poznati kao Sveta geometrija.

Ideja da Svemir slijedi složenu jednadžbu datira još iz drevnih egipatskih i mezopotamskih kultura. Pozornost je dobila više stoljeća kasnije u antičkoj Grčkoj, koju su popularizirali filozofi poput Pitagore i Platona. Tako se zlatni rez već stoljećima smatra simbolom ljepote i mistike. Kada govorimo o zlatnom rezu/omjeru mislim na dvije veličine: Zlatni rez je reprezentiran iracionalnim brojem Phi koji iznosi Φ = 1,61803398875 i Fibonaccijevim brojevima.

Poznati matematičar Euklid među prvima je uvidio kako je broj Φ iracionalan te da postoji jedan poseban način da podijeli dužinu. Omjer cijele duljine dužine prema duljem dijelu jednak je omjeru duljeg dijela naprama kraćeg i taj omjer upravo odgovara broju Φ.

Stoljećima nakon njega veliki matematičar Fibonacci posvetio se proučavanju brojeva i stvorio tzv. Fibonaccijev niz 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144…, koji dobivamo tako da je svaki broj u nizu zbroj dva prethodnika.

Spirale sjemenki suncokreta zapravo tvore savršen primjer Fibonaccijevog niza. Iako će mnogi racionalisti reći da biljke ne prate nikakav tajanstveni kozmički nalog, mi ostavljamo vama na osobno tumačenje kako to da se priroda slaže na tako savršen način.

A što suncokreti imaju s nuklearnim katastrofa?

Jeste li znali da se suncokreti sade na mjestima nuklearnih katastrofa? Polja suncokreta su zasađena diljem krajolika nakon nuklearnih katastrofa u Hirošimi, Fukušimi i Černobilu. Razlozi za to su što je otkriveno da suncokreti mogu pomoći u čišćenju tih područja. Ovaj način čišćenja kontaminacije naziva se fitoremedijacija – korištenje biljaka za čišćenje kontaminacije. Naime, biljke suncokreta uspješno izvlače iz tla radioaktivne izotope i spremaju ih u sebe. Znanstvenici su otkrili da je nakon Černobilske katastrofe korijenje suncokreta apsorbiralo radioaktivni cezij iz tla, dok su stabljike i lišće upili stroncij. U samo 10 dana biljke su na pokusnom mjestu uklonile su 95 posto radionuklida iz tla. Zanimljivo je da biljke nisu bile bolesne, već bujne i zdrave, cvjetale su pa čak donijele i žetvu. Naravno, te biljke su bile radioaktivne te su se morale zbrinuti kao opasni otpad. Nakon ovih saznanja provođena su brojna istraživanja koja su otkrila da se biljka radioaktivne izotope apsorbira greškom misleći da je cezij kalij, bez kojeg fotosinteza nije moguća. S druge strane stroncij su zamijenile za kalcij, koji je neophodan za rast i razvoj biljke.

Možda se pitate postoji li opasnost za ekosustav kod korištenja suncokreta u čišćenju radioaktivnosti? Teoretski postoji kada bi se dopustilo da se druge životinje, poput ptica, hrane takvim biljkama, ali tome se doskočilo tako da se suncokreti koji se sade u svrhu fitoremedijacije uklanjaju iz tla zajedno s korijenom prije nego li se formira sjeme. Zatim se odvode u pogone u kojima se uništavaju pirolizom, nakon čega se pretvaraju u tvar sličnu staklu i zakopavaju na posebnim odlagalištima otpada.

Suncokret na tanjuru i u vazi

Nakon što smo saznali mnoge zanimljivosti i ovoj prekrasnoj biljci, vrijeme je da se okrenemo i aspektu gastronomije. Za prizemljiti sunce uvijek možete svoj dom uljepšati suncokretom u vazi. A želite li uživati u nutritivnim blagodatima i zdravstvenim dobrobitima suncokreta, evo jedan recept za namaz od suncokretovih sjemenki i upute za Seed cycling (rotaciju sjemenki) za ravnotežu hormona koja koristi sjemenke suncokreta.

 

 

 

Indira Juratek

Foto: Pexels

Urednica i osnivačica holističkog i well-being portala Budi Dobro, ekologinja, intuitivna terapeutkinja (Theta Healing, Energetska medicina, Reiki), vlasnica brenda kristalnog nakita Zoe. Kao urednica portala kojem je dobrobit čovjeka u središtu, kroz svoju zajednicu svakodnevno nastojim utkati ideju da mi jesmo nositelji promjene, a da ta promjena kreće od nas samih.

POST COMMENT

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)