Upoznajte NLP: psihologiju uspjeha i ostvarenja potencijala
Neurolingvističko programiranje je skup teorijskih i praktičnih tehnika koje služe ostvarivanju vlastitih potencijala i ciljeva u svrhu bolje kvalitete života i osobnog blagostanja.
Sam naziv neurolingvističko programiranje objašnjava se na sljedeći način. Neuro prvenstveno aludira na mozak i na neuronski sustav. Neuroni su živčane stanice čija je svrha slanje, primanje i pohrana informacija. Iako se lingvistika prema hrvatskoj enciklopediji definira kao „znanstveno proučavanje ljudskoga jezika, konkretnih (prirodnih) jezika u pojedinim zajednicama i jezične komunikacije“, u ovome kontekstu o lingvistici govorimo kao o načinu na koji je ona povezana s neuronima, tj. o verbalnim i neverbalnim informacijama koje se njima kreću. Programiranje se odnosi na to kako svaki pojedinac kontrolira tim informacijama, tj. na način na koji će određene informacija iskoristiti u svome životu.
O neurolingvističkom programiranju počelo se pričati još 1970-ih godina u Santa Cruzu, u Kaliforniji. Prvi autori koji se spominju u ovome pristupu su američki autor i trener u području samopomoći, Richard Bandler te John Grinder, američki lingvist i autor. Njih dvojica htjeli su doći do saznanja o tome koje su nam tehnike potrebne kako bismo što bolje rješavali izazove i ostvarili svoje potencijale. Povezivali su svjesnost i nesvjesnost te pronalazili načine na koji ćemo način upravljati svojim životima. Svaki pojedinac ima određene obrasce ponašanja koje je stekao genetskim putem, ali i samim životnim iskustvom, misleći pritom na obitelj i društvo u kojem je odrastao. To iskustvo će on živjeti u svojoj svjesnoj realnosti. Kako bi promijenio određene stavke u životu s kojima nije zadovoljan, mora pronaći načine kako će raznim tehnikama doći do nesvjesnog dijela svoga mozga u kojem se zapravo događa većina naše realnosti. Protkan osobnim iskustvom, na nesvjesni dio mozga možemo utjecati primjerice afirmacijama. Svakodnevnim ponavljanjem određenih rečenica koje smatramo da će nam služiti, mijenjamo podsvjesne programe te počinjemo vjerovati u to što govorimo. Na primjer, ukoliko osoba smatra kako je novac nešto loše i smatra ga nedostupnim, jer cijeloga života živi u siromaštvu, svoje uvjerenje o novcu može promijeniti afirmirajući kako na svijetu ima dovoljno obilja za sve, kako novac pronalazi puteve do nje i sl. Važno je da osoba zavoli novac i da ga ne promatra kao nešto negativno, već mu se mora radovati. Svakodnevnim fokusom na njegovu ljepotu, uvjerenje te osobe o novcu će se promijeniti.
Glavni postulati NLP-a
U neurolingvističkom programiranju razlikujemo četiri glavna postulata, a oni su sljedeći:
Na prvome mjestu nalaze se ishodi, tj. rezultati. Ovaj se postulat najčešće povezuje s našim ciljevima. Prema NLP-u svaka osoba koja uistinu zna što želi, može to i ostvariti.
Drugi postulat odnosi se na vezu, odnosno prisnost s drugima. Ovaj se postulat smatra bitnim čimbenikom za učinkovitu komunikaciju u kojoj moramo pronaći načine kako maksimizirati sličnosti te minimizirati razlike među ljudima na nesvjesnoj razini. Često se povezuje sa sintaksom: „Uspostavi odnos sa samim sobom, a zatim s drugima.“
Na trećem se mjestu nalazi naša oštrina opažanja. Vrlo je bitno uočiti ono što druga osoba komunicira na svjesnom i nesvjesnom nivou. Moramo naučiti slušati i stvarno čuti drugu osobu kako bismo se zaista mogli povezati i poistovjetiti s njom.
Četvrta je stavka fleksibilnost. Budite fleksibilni. Ukoliko nešto što radite ne funkcionira, pronađite drugi način na koji će funkcionirati. Primjerice, ukoliko imate određeni cilj i nikako ga ne možete ostvariti, nećete mijenjati cilj, već načine na koji ga pokušavate ostvariti.
13 pretpostavki u primjeni NLP-a
Osim ovih četiriju postulata, Revell i Norman (1997.) naveli su trinaest pretpostavki koje su odlične u primjeni NLP-a u svim područjima života i kada ih proučimo, zaista bismo se mogli složiti da su istinite.
1. Um i tijelo su međusobno povezani.
2. Karta nije teritorij. (Ova se pretpostavka odnosi na činjenicu da ljudi u svom životu djeluju na osnovu vlastitih uvjerenja i da stvari ne moraju biti onakve kako ih oni smatraju, već najčešće nemaju veze s njihovom stvarnošću).
3. Ne postoje greške, samo povratne informacije iz kojih možemo naučiti i gdje ćemo dobiti priliku za ponovni pokušaj.
4. Ono u što vjerujete ili je istina ili će postati istina (tiče se pojedinca).
5. Ukoliko znate što želite, to možete i ostvariti.
6. Najbitniji resursi potrebni za ostvarenje potencijala su u nama.
7. Ne podcjenjuj neverbalnu komunikaciju, jer je jednako bitna kao i verbalna.
8. Nesvjesni um je dobroćudan. (Iako mislite da se u vašoj glavi nalazi zbrka, nesvjesni se um može istrenirati, primjerice već spomenutim afirmacijama).
9. Svaka komunikacija je nesvjesna, koliko i svjesna.
10. Svako ponašanje ima dobru namjeru.
11. Smisao svake vaše komunikacije jest odgovor koji ćete dobiti.
12. Modeliranje vašeg ponašanja dovodi do izvrsnosti.
13. Fleksibilnost je bitna.
Neurolingvističko programiranje je holistički pristup u kojem se ostvaruju vaši potencijali. Mnogi praktičari NLP-a smatraju kako sve navedene pretpostavke i ne moraju biti činjenično točne, već je bitno da vi u njih uistinu povjerujete. Prisjetite se još jednom: „Ono u što vjerujete, za vas postaje istina.“ I zaista jest tako. Kao što se i učitelji u life coachingu vrlo često referiraju na to, tako je i u NLP-u vrlo bitno vidjeti i osjetiti stvari iz različitih gledišta.
Proučavajte sebe, svoje stavove, ponašanje, emocije, geste i shvatit ćete da mnoga uvjerenja koja ste imali o sebi uopće ne moraju biti istinita. Koliko ste puta samo izgovorili nešto o sebi drugoj osobi, a ona se uopće nije mogla složiti s vama. Na primjer, cijeloga života možete smatrati da ste niski, no ako to spomenete osobi koja je niža od vas, gledat će vas čudno, jer ste viši od nje i ona vas takvima ne smatra. Isto je i s primjerom kutije šibica. Je li njezina cijena za vas visoka ili niska? Ukoliko pitate prosjaka, njemu će šibice biti skupe, no ukoliko pitate osobu koja živi financijsko obilje, cijena kutije šibica će za njih biti smiješna.
Rafael Jaić
– student sam Komunikologije, medija i novinarstva. S obzirom na to da sam istinski ljubitelj pozitivne psihologije i osobnog razvoja, završio sam tečajeve Life Coacha i NLP-a. Samim time stekao sam mnoga teorijska znanja, ali i praktična rješenja za razne izazove u životu koja sam spreman podijeliti sa svim čitateljima portala Budi dobro.
Foto: Pexels
POST COMMENT