3 načina kako nam mindfulness može pomoći u kriznim situacijama
Ovo nije tekst koji će vas naučiti kako djelovati u katastrofalnoj situaciji, npr. pobjeći iz vatre, maknuti se od kuće koja se urušava u potresu ili ostati smiren na bojišnici (iako mindfulness i tu može pomoći), za takve se katastrofalne situacije priprema UNAPRIJED, dugotrajnom vježbom.
Ono gdje vam sljedeći tekst može pomoći je period u kojem se trenutno nalazimo, a to je situacija koja ne zahtjeva neposrednu akciju, međutim pritisak kolektivnog stresa, panike i straha narušava sposobnost svakodnevnog, razumnog funkcioniranja i zdravog pristupa prema sebi i situaciji u kojoj se nalazimo.
1. Zaustavi se i izoštri sliku
U situacijama poput ove krize s potresima, izuzetno je lako prepustiti se strahu i panici.
Vijesti koje ponavljaju slike i snimke užasa, senzacionalistički naslovi iz novina, ljudi koji vas zovu i kojima u prepričavanju svaki put dodaš po još malo adrenalina i užasa, vrlo lako mogu nabildati stres do krajnjih granica.
U ekstremno stresnim situacijama, ljudi se često počnu baviti prežvakavanjem strahova i briga i ubrzo se nađu u kaotičnom začaranom krugu u kojem na postojeću krizu, dodaju sve više emotivnih i psiholoških problema. Dozvoli si zastati na trenutak. Važno je povremeno namjerno i svjesno stati, prije no što to za nas učini urođeni obrambeni mehanizam (koji to učini puno dramatičnije i s težim posljedicama (raspad sustava, živčan slom i sl.))
Ti trenuci tišine i zaustavljanja omogućavaju da se na površini čuju i oni tiši glasovi razuma, koji su često zaglušeni bukom panike i straha, a to vodi ozdravljenju i pokretanju razumnih odgovora na stres.
Zaustavi se. Ugasi svu buku i šumove na trenutak. Udahni. Brzinski analiziraj gdje si, kako se osjećaš, posveti sekundu sebi.
Pogledaj kako se osjećaš, ima li bolova u tijelu, treba li neki dio tvog bića neposrednu pažnju.
Ako te bole leđa ili vrat, istegni se. Udahni par puta duboko, daj tijelu kisika.
Isto napravi i sa svojom okolinom (djeca, obitelj, kuća, posao, obaveze…)
Ako ti ovo nije urođeno, navij sat na svakih par sati i vježbaj ovu aktivnost dok ti ne postane prirodna.
Ovom aktivnošću učimo kako osvijestiti svoje tijelo, kako bolje razumjeti poruke koje nam tijelo šalje te dugoročno prevenirati razna stanja pa čak i bolesti.
Ovo je ujedno i uvod u meditaciju i osnovna praksa mindfulnessa koja nas uči kako biti prisutni u trenutku.
2. Shvati i prihvati
Mindfulness naglašava prihvaćanje (stanja, situacije) međutim taj pojam se često pogrešno interpretira. Prihvaćanje ne znači baviti se analizom (tražiti objašnjenja, razloge, uzroke) toga zašto se nešto dešava ili se angažirati oko osjećaja u vezi onoga što se događa. Prihvaćanje na znači pomiriti se sa situacijom, već priznati realne okolnosti, shvatiti i prihvatiti stvarnost onoga što se događa.
Mindfulness se temelji na shvaćanju da bilo kakva reakcija i/ili otpor prema onome što se događa, samo dodaju na patnji povrh onoga što nas već muči (primjer: potres je, a ti stojiš pred kućom i naglas se kroz jecaje pitaš zašto se to događa, tko te kažnjava, kakva je to karma…), poput dolijevanja ulja na vatru, u ovom slučaju stresa i već postojeće patnje.
U kriznim situacijama moramo shvatiti, prihvatiti i pomiriti se s onime što se dešava kako bismo mogli inteligentno procijeniti što ćemo sljedeće učiniti. Ako reagiramo na svoja unutarnja iskustva ili se odupiremo onome što se događa, to samo komplicira i produbljuje već ionako stresnu situaciju.
1. Udahni duboko
2. Prihvati situaciju
3. Nastavi dalje iz osjećaja razumnog prihvaćanja, a ne drame.
3. Nabildaj mentalni imunitet / Izgradi toleranciju na krizu/stres
Poanta vježbanja mindfulnessa nije bijeg u „meditativni happy place“, već biti sa sobom, prisutni u ovom trenutku, koliko god on bio stresan ili težak.
Vježbanje mindfulnessa pomaže nam razviti sposobnost bivanja u teškoj situaciji, a da u isto vrijeme budemo blagi i nježni prema sebi, za razliku od reakcije u kojoj nam se čini da se sve raspada pa stres rješavamo ili na način da okrivljujemo druge ili ga prebacujemo njima ili još gore, bijeg tražimo u vanjskim izvorima olakšanja poput alkohola, opijata, prejedanja i sl.
Svi mi imamo neki način na koji odgurujemo nugodne misli, osjećaje i događaje: ignoriranje, poricanje, bijeg od situacije/istine, pretjerano fokusiranje na potpuno irelevantne stvari, kreiranje šumova koji zaglušuju istinu i realnost…no ako možeš tolerirati vlastitu nevolju, puno je lakše prihvatiti stvarnost situacije. A ako prihvatiš realnost situacije, puno jasnije vidiš što sljedeće trebaš učiniti.
Jedna od boljih mindfulness vježbi koje direktno pomažu nabildati mentalni imunitet jest „loving kindness“ odnosno metta meditacija. Kako ju izvoditi, te sve o njenim dobrobitima, pročitaj ovdje.
Želim ti snagu i hrabrost
Želim ti zdravlje i mir
Želim ti ljubav i svjetlo
Naročito u ovim danima koji su nas svih izokrenuli naopako.
Ako si u krizi i ne znaš kako dalje, slobodno se javi, tu smo jedni za druge.
Namaste.
Maja Mačković
Foto: Pexels
POST COMMENT