Izradi svoje prirodne kreme za sunčanje

Brojna su istraživanja pokazala štetan učinak kupovnih krema i proizvoda za sunčanje na ljudsko zdravlje. Neki od njih imaju djelovanje poput hormona, čime mogu promijeniti djelovanje hormonalnog sustava. Takve kemikalije mogu biti u kontaktu s kožom tijekom vanjske primjene sintetskih preparata za zaštitu od sunca, te potencijalno dosegnuti u dublje strukture kože putem krvotoka. Sintetski UV-filtri također mogu potaknuti alergijske reakcije na koži te se akumuliraju u tijelu. Pronađeni su čak i u majčinom mlijeku! Kupovne kreme za sunčanje štite kožu od UVB, no ne i od UVA zračenja.

Među osobito štetnim sastojcima industrijskih sredstava za zaštitu od sunca su:

oksibenzon – sadrži ga više od 65 posto krema, u tijelu se ponaša kao estrogen pa dovodi do disbalansa hormona
retinol-palmitat – oblik vitamina A koji se u kremama koristi kao stabilizator, a koji je zapravo štetan za kožu.
Oba sastojka dovode se u vezu s povećanim rizikom od raka kože.

Znajući sve to najbolje je koristiti što prirodniju kozmetiku i onda kada je riječ o sredstvima za sunčanje.

Vrlo jednostavno možeš izraditi svoju prirodnu kremu za sunčanje! Za nju će ti biti potrebno svega nekoliko sastojaka, a rezultat će biti potpuno prirodna i zdrava zaštita od sunca.

Glavni sastojak domaćih krema za sunčanje su prirodna ulja koja imaju visok zaštitni faktor. Među najpoznatijima su ulje sjemenki maline, ulje sjemenki mrkve, ulje avokada i ulje lješnjaka, jojobino, maslinovo, kokosovo i bademovo ulje te shea maslac.

Kreme za sunčanje domaće radinosti sadrže pčelinji vosak, koji im daje gustoću, a usto ima velika vodootporna svojstva.

Ako tijekom izrade primjetiš da je krema rijetka, dodaj još malo pčelinjeg voska.

Čest sastojak prirodnih homemade krema za sunčanje je i cinkov oksid – mineral dobiven od cinka koji pruža zaštitu i od UVA i od UVB zraka. Taj mineral također stvara određenu barijeru između tvoje kože i sunca.

Obično se dodaje od 5 do 20 posto cinkovog oksida, pri čemu 20 posto pruža najveću zaštitu od sunca.

Ne koristi cinkov oksid u nanočesticama poput onog koji se nalazi u kupovnim kremama za sunčanje, a koji dokazano prodire u stanice pri čemu ometa i oštećuje tvoj DNK. Nabavi ga u nekom krupnijem obliku. I pazi da tijekom dodavanja u kremu ne udišeš njegov prah.

BLAGODATI I ZAŠTITNA SVOJSTVA ULJA

ULJE SJEMENKI MALINE
Ima najviši prirodni zaštitni faktor, koji ovisno o uvjetima uzgoja iznosi od 28 do 50.
Sadrži jaka protuupalna svojstva te je veoma pogodno za kožu sklonu iritacijama, osipu, ekcemima i lezijama. Utvrđeno je također da je protuupalno djelovanje ovog ulja izraženije od ulja kokosa, pšeničnih klica i avokada.
Možeš ga koristiti samostalno ili kao dodatak mješavinama.

 

ULJE SJEMENKI MRKVE
Zaštitni faktor se kreće od 38 do 40.
Štiti od slobodnih radikala i ima snažna antiseptička svojstva.
Poboljšava opće stanje kože te joj daje elastičnost.
Istovremeno djeluje protiv različitih kožnih tegoba: ekcema, psorijaze, a ujedno sprečava bore i staračke mrlje.

 

ULJE AVOKADA
Ima zaštitni faktor 15.
Stvara zaštitni sloj na koži koji sprečava crvenilo.
Ulje avokada je osobito bogato vitaminima A i E, snažnim antioksidansima, čak vitaminima D i C, kao i vitaminima B-kompleksa. Takav specifičan sastav i koncentracija vitamina čine ga iznimno otpornim na oksidaciju na svjetlu ili zraku, a ujedno je fantastičan u borbi protiv slobodnih radikala i prijevremenog starenja kože.

 

ULJE LJEŠNJAKA
Zaštitni fakor mu je u rasponu od 10 do 30.
Sprečava fotostarenje. Cijenjeno je kao zaštita od sunca, jer štiti i od UVA i od UVB zračenja. Sprečava fotostarenje i štetan utjecaj vanjskih čimbenika. Bogato je proteinima i nezasićenim masnim kiselinama, vitaminima B1, B6 i u manjim količinama ostalih vitamina B skupine i vitaminom E. Pogodno je za njegu mješovite i suhe kože. Može se koristiti samostalno ili u mješavinama.

 

JOJOBINO ULJE
Ima zaštitni faktor od 4 do 6.
Korisno je za liječenje akni i za smanjivanje prevelike produkcije sebuma. Zbog sadržaja miristinske masne kiseline poželjan je sastojak proizvoda za njegu upaljene i nadražene kože. Izvrstan je ovlaživač svih tipova kože, stabilizira ph kože i regenerira kožu. Nezamjenjiv je sastojak za poboljšanje elasticiteta kože.

 

MASLINOVO ULJE
Zaštitni faktor mu je od 4 do 8.
Ima antibakterijska, antioksidativna, protuupalna i abrazivna svojstva.
Pravi je rudnik vitamina, kao što su vitamin D, E, K i A.

 

KOKOSOVO ULJE
Ima zaštitni faktor 8.
Sadrži jedinstvenu kombinaciju masnih kiselina, a osnovna je laurinska kiselina, koja pruža snažno antivirusno i antibakterijsko djelovanje. Sadrži veliku količinu vitamina E. Usporava starenje kože, hidratizira suhu kožu.

 

BADEMOVO ULJE
Zaštitni faktor ovoga ulja je 5.
Iznimno je bogato biljnim bjelančevinama, vitaminima A, B1, B2 i B6 te vitaminom E. Osim toga, sadrži i tri vrste esencijalnih masnih kiselina: Omega-3, Omega-6 i Omega-9. Pogodno je za sve tipove kože, smiruje upale, dermatitise, opekline, ekceme i psorijazu, a osobito se preporučuje za njegu suhe i osjetljive kože.

 

SHEA MASLAC
Ima zaštitni faktor od 4 do 6.
Poznat je još po nazivima karite ili mandingo.
Zahvaljujući cimetnoj kiselini koristi se za zaštitu od sunca jer ima prirodni zaštitni faktor. Naročito je učinkovit kod regeneracije stanica kože. Prikladan je za hidrataciju svih tipova kože jer zadržava vlagu. Nakon sunčanja može se koristiti kao redovita njega kože jer pomaže pri cijeljenju fotooštećene kože, te ju hrani i čini mekšom.

RECEPTI ZA PRIRODNE KREME ZA SUNČANJE

Recept 1

Sastojci:
90 g kokosovog ulja
65 g ulja marelice, badema ili jojoba
28 g pčelinjeg voska
27 g karite maslaca
40 g cinkovog oksida
½ čajne žlice uljnog vitamina E

Priprema:
U staklenu zdjelu stavi sve sastojke osim cinkovog oksida. Zdjelu stavi iznad lonca sa zagrijanom vodom. Na laganoj vatri otopi sastojke u zdjeli lagano ih miješajući pjenjačom. Kad se otope, makni s vatre. Na kraju dodaj i cinkov oksid pazeći da ga pritom ne udišete. Miješaj dok ne dobiješ jednoličnu, glatku smjesu. Ostavi da odstoji, a zatim prelij u staklenku ili neku drugu posudu koja ti je praktična za nošenje na plažu. Iako je ova krema malo gušća, dobro se razmazuje. Kremu nanosi što češće, otprilike svakih sat vremena, osobito nakon većeg znojenja ili kupanja. Kada je naneseš, koža će ti u početku biti bijela, ali nakon što je dobro utrljaš, bjelina će nestati.

Recept 2

Sastojci:
⅛ šalice pčelinjeg voska
¼ šalice karite maslaca
¼ šalice kokosovog ulja
2 jušne žlice cinkovog oksida u prahu

Priprema:
U srednji lonac ulij vode i zakuhaj. Stavi drugu posudu na lonac pa na pari otopi pčelinji vosak, maslac i ulje. Makni s vatre pa dodaj cinkov oksid. Izmiksaj smjesu u blenderu ili običnim mikserom kako bi se cinkov oksid lijepo stopio. Kada dobiješ glatku smjesu tvoja krema je gotova! Prelij ju u praktičnu posudu.

Ove kreme za sunčanje možeš čuvati na nekom hladnom mjestu ili u hladnjaku.

Kod kupnje biljnih ulja i maslaca vodi brigu da su nerafinirani, hladno prešani i od provjerenih proizvođača.
Razrjeđivanjem se smanjuje njihov zaštitni faktor, no kombiniraš li više ulja odjednom dobit ćeš učinkovitiji preparat, jer je sunčani zaštitni faktor promjenjiv.
Bez obzira na korištenje zaštitnog sredstva, savjetujem ti da izbjegavaš boravak na suncu od 12 do 16 sati, ili se zaštiti odjećom i šeširom.

Uživaj u ljetu, moru i suncu bezbrižno!