Kako kultivirati mentalnu otpornost bez da izgubimo empatiju?

Što zapravo znači biti snažan, a istovremeno ostati osjetljiv za druge?

Često čujemo poruke poput: „Budi čvrst! Ne pokazuj slabost!“ ili, s druge strane, „Budi uvijek dostupan, suosjećajan, otvoren.“

Između te dvije krajnosti krije se istina – mentalna otpornost nije tvrdi oklop, a empatija nije beskonačno davanje. Radi se o balansu koji nas čini i izdržljivima i ljudskima. Otpornost bez empatije postaje hladnoća. Empatija bez otpornosti vodi prema sagorijevanju. Tek kada spojimo oboje, gradimo kapacitet da se nosimo s izazovima, a da pritom ostanemo povezani sa sobom i s drugima.

Zašto su nam potrebni i otpornost i empatija?

Otpornost nam pomaže da prebrodimo krize i ne izgubimo kompas. Empatija nas čini povezanima i čuva toplinu odnosa. No, ako imamo samo jedno od toga lako skliznemo u krajnosti – ili se emocionalno zatvaramo i otuđujemo ili izgaramo jer preuzimamo previše tuđih briga.

Prema istraživanju American Psychological Association (2023.), zaposlenici koji razvijaju i otpornost i empatiju imaju 60 % manji rizik od burnouta te češće navode kvalitetnije odnose u timu. Istraživanje Gallupa dodaje da su upravo takvi zaposlenici produktivniji, inovativniji i rjeđe napuštaju organizaciju.

Jedan lider s kojim sam radila rekao je:

„Tek kad sam naučio biti empatičan, ali i zadržati vlastitu snagu, moj tim je počeo bolje funkcionirati, jer su znali da ih razumijem, ali i da ih mogu voditi kroz težak period.“

U njegovom slučaju, promjena se dogodila u sitnicama – počeo je slušati bez prekidanja, češće pitati tim što im je potrebno, ali je ujedno jasnije komunicirao granice i prioritete. Rezultat? Manje stresa, više inicijative i osjećaj zajedništva.

Mali koraci za veliki balans

Balans otpornosti i empatije ne razvija se preko noći. On nastaje kroz male, dosljedne prakse koje lako možemo uklopiti u svakodnevnicu:

Check-in na sastanku – pitaj tim: „Kako ste danas od 1 do 5?“ Kratko traje, a otvara prostor za ljudskost i pokazuje da nisu samo KPI-jevi važni

Mikro-pauze – tri duboka udaha, protezanje ili dvije minute svjesnog disanja vraćaju fokus i mirnoću. Mozak tada lakše rješava probleme i donosi odluke.

Pravilo jednog NE dnevno – postavi granicu barem jednom dnevno, s poštovanjem i jasnim razlogom. Time učiš da „ne“ drugima često znači „da“ vlastitom zdravlju.

Aktivno slušanje – poslušaj do kraja bez prekidanja; pitaj: „Što ti je sada najvažnije?“ Ljudi ne žele uvijek rješenje, ponekad žele samo da ih se čuje.

Empatično ogledalo – prije rješenja, ponovi što si čuo: „Razumijem da ti je teško jer se rok pomaknuo…“ Na taj način druga osoba dobiva potvrdu da je njezina emocija legitimna.

Mini-refleksija – na kraju dana zapiši: Gdje sam bio/la otporan? Gdje empatičan? Taj mali ritual gradi svjesnost i pomaže da vidiš vlastiti napredak.

Ove mikro-prakse ne traže puno vremena, ali redovitom primjenom postaju nova navika. A navike su ono što dugoročno oblikuje naš karakter, naš stil vođenja i naše odnose.

Otpornost i empatija kao vještine budućnosti

OECD je u izvještaju o radnim trendovima (2024.) istaknuo kako će otpornost i emocionalna pismenost biti među top 5 kompetencija budućnosti. Razlog je jasan: tehnologija može riješiti brojne tehničke izazove, ali ne može voditi ljude kroz neizvjesnost.

Uloga lidera, roditelja, kolega ili prijatelja sve se više svodi na isto pitanje: kako ostati snažan, a ne izgubiti ljudskost? Odgovor je u integraciji – otpornost nas drži uspravnima, empatija nas drži povezanima.

Za ponijeti sa sobom

Otpornost bez empatije otuđuje. Empatija bez otpornosti iscrpljuje.

Balans njih dvoje daje održivu snagu, kako za nas same tako i za ljude s kojima živimo i radimo.

U vremenu stalnih promjena, upravo ta kombinacija postaje kompetencija budućnosti.

Ako vjeruješ da i u profesionalnim i u privatnim ulogama možeš graditi snagu koja ne gubi ljudskost povežimo se.

Prati me na LinkedIn profilu, na stranici projekta SoLi, Facebooku ili se jednostavno javi putem maila sonja@happiness.com.hr

Rado ću čuti tvoje iskustvo, jer otpornost i empatija rastu kada ih dijelimo.

 

Možda te zanimaju i sljedeće povezane teme:

Autentičnost više nije luksuz, to je liderški imperativ

Sreća je ozbiljan posao: zašto ju više ne možemo ignorirati

Foto: Freepik

Edukatorica, coachica i facilitatorica sistemskih konstelacija – kroz SoLi – Happiness is Serious Business podržava lidere i timove da grade organizacije utemeljene na smislu, sreći i kulturi odnosa jer sreća na poslu nije luksuz nego investicija u budućnost. S dugogodišnjim iskustvom u korporativnom svijetu dobro razumije kako veliki sustavi funkcioniraju, ali i gdje pucaju.Vjeruje u autentičan pristup kroz igru, bojice, kockice i vizualne kartice - jer ozbiljne teme ne traže nužno ozbiljna lica, već iskren angažman.

POST COMMENT

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)