Kako živjeti održivije: moć malih navika umjesto nedostižnog zero waste savršenstva

Kako živjeti održivije ne znači živjeti savršeno bez otpada. Održivi način života temelji se na malim, dosljednim promjenama poput smanjenja plastike, ponovne uporabe i svjesnije kupnje. Iako je zero waste ideal kojem težimo, stručnjaci naglašavaju da su upravo male navike ono što dugoročno donosi najveći utjecaj.

Održivi način života dio je šireg koncepta održivog razvoja, koji povezuje brigu za okoliš, društvo i način na koji živimo svakodnevicu.

Sa svih strana bombardirani smo informacijama o globalnim problemima s prekomjernim količinama otpada koje ugrožavaju život na kopnu, u moru i u zraku. Također, raširenost plastike je tolika da su njene mikro čestice pronađene unutar ljudskih organa i tkiva pa čak i u majčinom mlijeku. Može se reći da je konzumerizam zaista prodro do svake sfere naših života. Kako se s time nositi, je li moguće tome stati na kraj i krenuti nekom uzlaznom putanjom?

Zašto zero waste često djeluje nedostižno

Globalni pokret zero waste u svojoj nutrini predstavlja idealno rješenje za ovaj problem – kroz promjenu potrošačkih navika ne dolazi do stvaranja novog otpada koji bi završio na odlagalištu, a naglasak je na prestanku upotrebe bilo kakvih jednokratnih proizvoda i poticanju korištenja prirodnih materijala u svim sferama života.

Postoji 5 načela koja čine temelj ovog pokreta, popularno nazvanih „5R“:

– Refuse – odbij svaku nepotrebnu ambalažu i proizvode,
– Reduce – smanji nepotrebne kupnje pogotovo jednokratnih proizvoda, s naglaskom na kupnji trajnijih proizvoda,
– Reuse – upotrijebi ponovno nešto što već imaš umjesto kupnje novog,
– Repurpose (rot) – prenamijeni neki proizvod koji već imaš umjesto kupnje novog te kompostiraj umjesto bacanja u smeće,
– Recycle – recikliraj na pravilan način sve ono što ne možeš ponovno upotrijebiti.

Zvuči savršeno! Međutim, sa svim idealnim načelima izazov leži upravo u tome što su predstavljena kao idealna – teško dostižna prosječnom čovjeku u nekom prosječnom danu njegovog života.

U smislu rada na tome kako živjeti održivije, umjesto da za cilj stavimo proizvoditi nula otpada, možemo donijeti odluku da kontinuirano – svakodnevno radimo manje, dostižnije korake koji se s vremenom akumuliraju i „nečujno“ ugrađuju u naš život u vidu navika i rutina koje održavamo bez problema. Na takav način i svima oko sebe pružamo primjer da živjeti održivije nije uopće teško. Kao što kaže ona mudra izreka „cigla cigli palača“ – i najveći građevinski projekt sastoji se od mnogo malih i jednostavnih slaganja mnogo malih i jednostavnih cigli, ali kad se to sve zbroji dobije se kolosalan rezultat.

Moć malih navika u održivom životu

U vidu ovog osvrta želja mi je, umjesto tipičnih savjeta poput „napravi sama svoj svoj dezodorans umjesto da kupuješ“, ponuditi jednu malo drugačiju perspektivu tj. pristup kupovini.

Svakodnevno radimo na navici izbjegavanja kupovanja bilo čega – u svakom aspektu života. I ne, to nije škrtost.

Sigurno ste gledali barem jedan film u kojem se sretan kraj dogodi kada protagonist shvati da se više ne boji strašnog čudovišta koje mu je svojim strašenjima dugo i uporno onemogućavalo miran i prosperitetan život. Nešto slično možemo reći da se događa s današnjim svijetom u kojem vlada čudovište zvano konzumerizam.

Na brojne više ili manje suptilne načine svakodnevno nam se sugerira da nam treba i to i ovo i još i još; mnoga od tih „trebanja“ su novčano jako povoljna i ne predstavlja nam rizik za novčanik kupiti veći broj raznih stvari pa onda to lagano krenemo i raditi. Promatrajući ljude u svojoj okolini, primjećujemo da i oni rade to isto. Probajte sad zamisliti koliko je takvih ljudi na svijetu i koliko je to ukupno kupnji – potpuno nepotrebnih! I sad zamislite koliki bi to pomak bio da svi to prestanemo raditi, da obznanimo čudovištu da nam neće više ulaziti u novčanik i da vraćamo moć u svoje ruke!

Imati moć u svojim rukama znači kontinuirano raditi na svojoj autonomiji i da svaka akcija koju radimo zaista proizlazi od nas – od onoga što jesmo, imamo i možemo, umjesto da fokus prebacujemo na spomenute sugestije iz vanjskog svijeta.

– Razvijajmo svoje „uradi sam“ vještine u svakom mogućem pogledu – prenamjenjujmo predmete po kući i održavajmo ono što imamo. Nikome zaista ne trebaju jeftini predmeti proizvedeni u tvornicama na Dalekom istoku – npr. staklenka ili staklena boca mogu savršeno poslužiti kao vaza, staklenke su također izvrsne kao spremnici, kartonske kutije mogu biti odlične kao organizatori. Mogućnosti je jako puno!

– Uključimo se u lokalne krugove u kojima funkcionira robna razmjena, a bilo bi dobro i samostalno ih formirati, npr. u krugu obitelji ili prijatelja u kombinaciji s druženjem. Kod mene to funkcionira s odjećom, raznim potrepštinama za djecu pa čak i s hranom!

– Prorjeđujmo maksimalno odlaske u kupovinu hrane i i kontinuirano stavljajmo fokus na prave namirnice umjesto na prerađenu hranu koja na omotu ima popis sastojaka. U nedostatku vrta, dobra je alternativa osmišljavanje kutka u domu s par teglica začinskog bilja umjesto da se kontinurano kupuje zapakirano.

Zašto male promjene imaju veći utjecaj nego što mislimo

Ako želimo raditi na tome kako živjeti održivije, možemo gledati život kao koncentrične krugove u čijem se centru nalazimo mi; gledajući tako, rješenje za svoje izazove tražimo što je moguće bliže centru u kojem se nalazimo, a što manje (ili nikad) ne doći do zadnjeg vanjskog kruga. Taj zadnji vanjski krug bio bi kupnja nekog proizvoda iz neke tvornice s Dalekog istoka – proizvoda koji je najčešće (sumnjivo) jeftin i samim time upitne kvalitete i načina proizvodnje, a to opet znači i novu (nepotrebnu) ponovnu kupnju.

Moć društvenih mreža možemo izvrsno koristiti za ovu svrhu – postoji pregršt aplikacija, grupa i profila koji, uz opcije razmjene i doniranja, omogućuju i vrlo povoljnu kupooprodaju rabljenih stvari.

Poseban naglasak bih ovdje stavila na sve vezano uz bebe i djecu jer je tu dosta kratak vijek korištenja i mnogo toga se zapravo i jako malo stigne istrošiti; s druge strane, novi proizvodi iz ove kategorije su uglavnom jako skupi pa neka to bude dodatan motiv da uvijek prvo posegnete za rabljenim umjesto za novim!

Da se vratim na ranije spomenuto čudovište konzumerizma – zamislite kakva moćna poruka bi bila poslana kada bi velik (i sve veći) broj ljudi iz optjecaja izbacio sve što spada u taj zadnji koncentrični krug!

Za ponijeti sa sobom

Kroz kontinuirani rad na promjenama potrošačkih navika koje napravi puno „malih“ ljudi na svakodnevnoj razini, možemo kao društvo utjecati na opadanje moći konzumerizma, a samim time mijenjati sadašnjost i budućnost nas i našeg planeta nabolje.

Ako želiš dublje razumjeti što zapravo znači održivost u širem kontekstu, više o tome možeš pročitati u našoj rubrici održivog razvoja.

O održivosti ne govorimo kao o trendu, već kao o načinu života, zato na portalu redovito obrađujemo teme održivog razvoja kroz konkretne, primjenjive i svakodnevne izbore. U otm tonu, možda želite pročitati i sljedeće tekstove:

Što je to koncept kapsule i zašto je njeno kreiranje fantastično rješenje za tvoj ormar, ali i tvoju kuhinju?

11 namirnica koje su savršeni kandidati za tvoju kuhinjsku kapsulu

Detaljan vodič: kako uspješno kupovati second hand odjeću

Koliko su parfemi i toaletne vode koje koristimo održivi?

Foto: Pexels, Freepik