Na Korčuli je pronađeno prvo gnijezdo glavate želve u Hrvatskoj

10. rujna 2025., na plaži Pržina u Lumbardi na otoku Korčuli, snimljeno je oko petnaest mladunaca glavate želve koji su se nakon izlaska iz gnijezda kretali prema moru. Stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja potvrdili su nalaz i time se po prvi put potvrdilo gniježđenje glavate želve u Hrvatskoj.

Iako je glavata želva najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, do sada nikada nije bilo uočeno gniježđenje ove vrste kornjače te se s ovim otkrićem hrvatska obala ucrtala na mediteranske lokalitete gnjezdilišta. Time se otvara i nova dimenzija u njezinoj zaštiti, jer uz zaštitu odraslih jedinki sada je nužno dodatno usmjeriti napore na očuvanje njihovog staništa i prirodnih plaža Hrvatske.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Blue World Institute (@blueworldinstitute)

Glavata želva

Glavata želva (Caretta caretta) je vrsta morske kornjače koja je najbrojnija u Jadranskom i Sredozemnom moru te joj je Jadran omiljeno stanište, zajedno sa zaljevom Gabes u Tunisu. Morske kornjače, uključujući i glavatu želvu, jedini su gmazovi koji nastanjuju Sredozemno i Jadransko more.

Najveći dio svoga života glavate želve provode u pelagičkom staništu. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život.

Najveća gnjezdišta na Mediteranu nalaze se na grčkoj, turskoj i ciparskoj obali, a jedinke iz Jadrana uglavnom potječu iz grčkih gnjezdišta.

U Jadranskom moru gniježđenje je bilo iznimno rijetko, no posljednjih nekoliko godina gniježđenja glavate želve bilježe se sve učestalije te je tako zabilježen veći broj gnijezda u Albaniji, Crnoj Gori i Italiji. Nalaz kod Venecije predstavlja najsjevernije poznato gnijezdo ove vrste.

Unatoč tome što su i do sada praćene gotovo sve potencijalne lokacije mogućih gnjezdišta na jadranskim plažama, u Hrvatskoj do sada nije zabilježeno gniježđenje glavate želve te ovo još više potvrđuje značaj nedavnog nalaza.

Ugroženost glavatih želvi

Glavata želva je odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Jedini grabežljivci odraslih glavatih želvi su morski psi i čovjek. Najveća prepreka opstanku morskih kornjača je čovjek, koji svojom djelatnošću i onečišćenjem ugrožava cjelokupni oceanski ekosustav.

Uništavanje jaja iz gnijezda, gubitak gnjezdišta zbog obalnog razvoja, masovni turizam, hvatanje za hranu ili prodaja oklopa kao suvenira ugrožava opstanak ovih prekrasnih morskih stvorenja.

Kornjače često stradavaju u ribarskim stajaćim mrežama. Kako one dišu plućima, moraju izlaziti na površinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjača relativno dugi, ako se zapletu u mreže, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se.

Njihove su populacije u opadanju i zbog slučajnog ulova u koće. Procjenjuje se da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže 85 % je ulovljeno koćarenjem.

Što ako naiđete na gnijezdo ili ozlijeđenu jedinku?

Ukoliko naiđete na gnijezdo glavate želve, ono se ni u kojem slučaju ne smije iskopavati ili otvarati. Morske kornjače su strogo zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja.

Ako na plaži uočite tek izležene male kornjače, osigurajte im nesmetan pristup moru. Možete ih fotografirati ili snimiti te dojaviti stručnim službama čime pomažete u njihovoj zaštiti. Slučajeve opažanja ozlijeđenih, bolesnih ili slučajno uhvaćenih morskih kornjača dojavite na broj 112.

Foto: Pexels