UN je usvojio novu kartu svijeta: Afrika je odjednom golema, ali zapravo je samo napokon vidimo u pravim proporcijama

UN je 4. rujna 2026. usvojio neobvezujuću rezoluciju kojom potiče korištenje kartografskih projekcija koje vjernije prikazuju stvarne površine kontinenata, posebno Equal Earth projekcije. Cilj inicijative je ispraviti velika izobličenja Mercatorove projekcije, zbog kojih Afrika na tradicionalnim kartama izgleda mnogo manja nego što zapravo jest. Afrika je, primjerice, oko 14 puta veća od Grenlanda, iako na Mercatorovoj karti izgledaju gotovo usporedivo.

UN je usvojio novu kartu svijeta: Afrika je odjednom golema, ali zapravo je oduvijek bila takva

Ako biste trebali procijeniti koliko je Afrika velika u odnosu na Grenland, što biste rekli? Dvaput? Tri puta? Pet puta?

Na karti svijeta uz koju su odrastale generacije razlika ne izgleda osobito dramatično. Grenland djeluje gotovo usporedivo s afričkim kontinentom, a u stvarnosti je Afrika oko 14 puta veća. Problem nije u našem osjećaju za geografiju, već u karti.

Dana 4. rujna 2026. Opća skupština Ujedinjenih naroda velikom je većinom podržala rezoluciju kojom se potiče korištenje drukčijeg prikaza svijeta – kartografskih projekcija koje mnogo vjernije prikazuju stvarne odnose površina kontinenata. Za rezoluciju su glasale 164 države, šest ih je bilo suzdržano, a jedina država koja je glasala protiv bile su Sjedinjene Američke Države.

U središtu cijele priče nalazi se Afrika, kontinent koji je na kartama kakve poznajemo stoljećima izgledao znatno manji nego što doista jest.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Afrika World (@afrika.world)

Karta svijeta nikada nije bila samo karta

Da bismo razumjeli što se upravo dogodilo, moramo se vratiti gotovo pet stoljeća unatrag.

Flamanski kartograf Gerardus Mercator predstavio je 1569. projekciju svijeta koja će postati jedna od najutjecajnijih karata u povijesti. Njezin cilj nije bio napraviti savršeni portret planeta. Mercator je rješavao vrlo konkretan problem: kako pomorcima omogućiti lakšu navigaciju. I u tome je njegova projekcija bila briljantna.

Zemlja je kugla, odnosno približno kuglasto tijelo i njezinu površinu nije moguće prenijeti na ravnu plohu bez deformacija. Zamislimo li koru naranče koju pokušavamo potpuno izravnati na stolu, negdje ćemo je morati rastegnuti, stisnuti ili potrgati. S kartama se događa nešto slično. Svaka kartografska projekcija nešto čuva, a nešto žrtvuje.

Mercatorova projekcija vrlo dobro čuva kutove i smjerove, zbog čega je bila iznimno korisna za navigaciju. Cijena toga je površina.

Što se više udaljavamo od ekvatora prema polovima, teritoriji na Mercatorovoj karti postaju sve više povećani. Zato Grenland izgleda golemo. Kanada i Rusija zauzimaju impresivne dijelove karte, Europa djeluje veća nego što jest, dok područja bliža ekvatoru, uključujući Afriku, vizualno gube svoju stvarnu veličinu.

Izvor: Instagram @afrika.world

Afrika koju zapravo nikada nismo vidjeli

Afrika ima površinu od približno 30,3 milijuna četvornih kilometara. To je toliko mnogo prostora da je našoj intuiciji teško pojmiti njegovu veličinu. Unutar obrisa Afrike mogli bismo smjestiti Sjedinjene Američke Države, Kinu, Indiju i još velik dio Europe.

Grenland, koji na Mercatorovoj karti izgleda gotovo usporedivo, ima oko 2,2 milijuna četvornih kilometara. Drugim riječima, Afrika nije malo veća. Ona je otprilike četrnaest puta veća od Grenlanda.

Jednom kada usporedimo stvarne brojke s kartom koju poznajemo iz školskih atlasa, teško ju je ponovno gledati istim očima.

I upravo je to srž kampanje #CorrectTheMap, koju je podržala Afrička unija, dok je Togo u njezino ime predvodio inicijativu pred UN-om. Argument nije bio da je Mercatorova karta „pogrešna“ u svakom smislu – ona i dalje ima svoju kartografsku funkciju – nego da projekcija osmišljena za potrebe pomoraca 16. stoljeća nije nužno najbolji prikaz svijeta za učionice, medije, institucije i sve situacije u kojima želimo razumjeti koliko su pojedini dijelovi planeta doista veliki.

Izvor: equal-earth.com

Kako izgleda nova karta svijeta?

Projekcija koju UN posebno ističe zove se Equal Earth, a razvijena je 2018. godine.

Na prvi pogled djeluje neobično upravo zato što smo toliko navikli na Mercatorovu kartu. Afrika postaje golema. Južna Amerika izgleda znatno veće. Europa se smanjuje. Sjeverna Amerika više ne dominira prostorom na isti način, a Grenland se vraća u proporcije koje odgovaraju njegovoj stvarnoj površini. No, Equal Earth zapravo ništa nije „povećao“.

Afrika nije postala veća, niti su Europa ili Sjeverna Amerika postale manje. Promijenio se način na koji trodimenzionalni planet prevodimo na dvodimenzionalnu površinu.

Equal Earth pripada projekcijama koje čuvaju odnose površina, što znači da područje koje je u stvarnosti dvostruko veće od drugoga i na karti zauzima dvostruko veću površinu. Zbog toga dobivamo mnogo realniji osjećaj međusobne veličine država i kontinenata.

Zašto je uopće važno izgleda li Afrika manja?

Tu priča prestaje biti samo kartografska. Karte gledamo prije nego što razumijemo geopolitiku, gospodarstvo ili kolonijalnu povijest. Gledamo ih kao djeca u učionicama, nalazimo ih u atlasima i enciklopedijama, pojavljuju se iza voditelja televizijskih vijesti, u aplikacijama, prezentacijama, dokumentima i infografikama. Toliko su sveprisutne da ih uglavnom više ni ne primjećujemo. A ipak nam govore kako svijet izgleda.

Pokretači inicijative smatraju da stoljeća prikazivanja Afrike i drugih područja globalnog juga manjima nego što jesu nisu ostala bez posljedica. U rezoluciji se govori o obrazovnim, kulturnim, geopolitičkim i socioekonomskim učincima takvih prikaza te o njihovoj ulozi u stvaranju kolektivne predodžbe o važnosti pojedinih dijelova svijeta.

Teško je izmjeriti koliko jedna karta sama po sebi može utjecati na naš odnos prema nekom kontinentu, ali osnovna ideja nije teško razumljiva: ono što na karti izgleda veliko intuitivno doživljavamo drukčije od onoga što izgleda malo. Karte zato nisu samo komadi geografskih podataka. One su jedan od prvih modela svijeta koje usvajamo.

Zašto su Sjedinjene Države jedine glasale protiv?

Rezolucija je prošla gotovo jednoglasno, ali ne sasvim. Sjedinjene Američke Države bile su jedina zemlja koja je glasala protiv, dok su Estonija, Gruzija, Litva, Moldova, Srbija i Ukrajina ostale suzdržane.

Američka predstavnica kritizirala je rezoluciju kao dio šireg „radikalnog ideološkog projekta“, posebno osporavajući povezivanje kartografije s pojmovima poput kognitivne pravde i povijesne reparacije. Američka strana smatrala je da takva rasprava odvlači UN od važnijih međunarodnih pitanja.

Ukrajina je, s druge strane, izrazila drukčiju zabrinutost: problem nije bio pokušaj ispravljanja kartografskih disproporcija, nego način na koji neke dostupne karte mogu prikazivati okupirane ukrajinske teritorije. Europska unija pritom je naglasila da rezolucija govori o površinama i projekcijama te ne mijenja ništa vezano uz suverenitet, međunarodno priznate granice ili status teritorija.

Znači li to da odsad svi moramo koristiti novu kartu?

Ne. Unatoč naslovima o tome da je UN „usvojio novu kartu svijeta“, rezolucija nije međunarodni dekret kojim će Mercatorove karte preko noći nestati sa zidova učionica.

Rezolucije Opće skupštine ove vrste nisu pravno obvezujuće. UN potiče vlade, obrazovne ustanove, međunarodne organizacije i tehnološke kompanije da ondje gdje je važna usporedba stvarnih površina koriste Equal Earth ili druge projekcije jednakih površina te da pri poučavanju geografije jasnije objašnjavaju ograničenja različitih projekcija.

Mercator također neće nestati jer još uvijek postoje situacije u kojima njegova matematička svojstva imaju smisla. Problem nastaje tek kada jednu projekciju počnemo doživljavati kao jedinu objektivnu sliku planeta.

Francuska je već najavila da će napustiti Mercatorovu projekciju u prikazima svijeta i prijeći na projekcije prilagođene njihovoj namjeni, uključujući Eckert IV za prikaze kod kojih su važne površine.

Ne postoji savršena karta svijeta

Možda je najzanimljiviji dio cijele priče da ni Equal Earth nije savršena slika Zemlje. Takva karta ne postoji.

Svaki put kada zakrivljenu površinu planeta pokušamo prikazati na ravnom komadu papira ili zaslonu, moramo prihvatiti određenu vrstu deformacije. Jedna projekcija bolje čuva površine, druga oblike, treća udaljenosti, četvrta smjerove. Zato pravo pitanje nije koja je karta svijeta potpuno točna, nego što želimo da određena karta pokaže.

Ako plovimo oceanom, jedan način prikaza može biti korisniji. Ako uspoređujemo površinu Afrike i Europe, drugi će nam dati vjerniju sliku. Ako djecu učimo kako izgleda planet na kojem žive, vrijedno je objasniti i jedno i drugo.

Valja zapamtiti da karta nije Zemlja. Ona je model Zemlje koji je netko morao konstruirati prema određenim matematičkim pravilima i za određenu svrhu.

Svijet se nije promijenio, ali se Promijenila slika koju imamo o njemu

Najzanimljiviji trenutak dolazi kada prvi put dulje pogledamo Equal Earth kartu i osjetimo da nešto s njom nije u redu: Afrika izgleda preveliko; Europa premalo; Grenland neobično sitno…. a, onda shvatimo da taj osjećaj ne govori toliko o novoj karti koliko o slici koju smo desetljećima gledali.

Afrika je cijelo vrijeme imala svojih tridesetak milijuna četvornih kilometara. Grenland je cijelo vrijeme bio četrnaest puta manji. Nijedan kontinent 4. rujna nije promijenio svoju površinu, ali se promijenila odluka o tome kako ćemo ih nacrtati.

Za kraj ostavljamo za razmišljanje koliko snažno slike koje svakodnevno gledamo mogu postati naša stvarnost, čak i onda kada su samo jedan od mogućih načina da je prikažemo.