Svjetski je dan oceana – Rod i ocean

Danas se obilježava Svjetski dan oceana, a oceani nikada nisu bili ugroženiji. Proteklih godinu dana sa svih strana smo mogli vidjeti fotografije oceana, plaža, životinja, zatrpanih u plastičnom otpadu. Procjenjuje se da oceane danas onečišćuje 150 milijuna tona plastičnog otpada, koji ne da ugrožava samo cijeli ekosustav, već i cijeli planet.

Ovogodišnji Svjetski dan ocena obilježava se pod temom “Rod i ocean” čime se želi skrenuti pozornost na istraživanje rodne dimenzije odnosa čovječanstva s oceanom. Obilježavanjem ovogodišnjeg Svjetskog dana oceana nastoje se otkriti mogući načini za promicanje ravnopravnosti spolova u aktivnostima povezanim s oceanima kao što su znanstveno istraživanje mora, ribarstvo, rad na moru, migracije morem i trgovina ljudima te upravljanje morima.

Svjetski dan oceana

Svjetski dan oceana obilježava se od 2008. godine s ciljem podizanja svijesti o ulozi koju oceani imaju za čovječanstvo. Oceani su pluća našeg planeta i daju nam većinu kisika koji udišemo. Svjetski dan oceana je prilika da se javnost upozna s utjecajem ljudskog djelovanja na oceane. Ova manifestacija je prilika za bolje upoznavanje i otkrivanje bogatstva oceana, buđenje svjesnosti o našem utjecaju na oceane te poticanje na promjene odnosa prema oceanima.

 

 

Oceani, mora i obale

Oceani prekrivaju 71 % površine našeg planeta i čine do 95% svih životnih prostora pogodnih za život.

Kotrljajući valovi, staklena mirnoća ili hladan led koje vidimo na površinama oceana kriju zadivljujuću raznolikost podzemnih svjetova – od suncem osvijetljenih koraljnih grebena do tamnih brazdi abisala, od šuma divovskog kelpa do zajednica školjaka grupiranih oko vrućih hidrotermalnih izvora, od plimnih mangrova do prostranog otvorenog oceana…

Bogata bioraznolikost

Život je započeo u oceanima i nastavlja napredovati u ovim raznolikim staništima. S više od stotinu milijuna vrsta – od najveće životinje koja je ikad živjela na Zemlji, plavetnog kita, do najsitnijih bakterija – morska bioraznolikost daleko nadmašuje onu na kopnu. A nove vrste se otkrivaju stalno.

 

Ključna uloga za život na kopnu…

Oceani također imaju velik utjecaj na nas, ljubitelje kopna. Oni proizvode 70% našeg kisika, apsorbiraju toplinu i redistribuiraju tu toplinu diljem svijeta te dominiraju svjetskim vremenskim sustavima.

…i oblikovatelji ljudske povijesti

Oceani su također oblikovali ljudsku povijest, kulturu i živote – i nastavljaju to raditi. Hranimo se njihovim resursima, sunčamo na njihovim plažama, plivamo na njihovim valovima, ronimo u njihovim divotama, šaljemo svoju robu i neobrađene materijale po njihovoj površini i rudarimo u njihovim mineralima i naftom bogatim dnima. Rijetki su ljudi koji nisu na neki način pod utjecajem oceana, čak i ako ga nikada u životu nisu imali prilike vidjeti uživo.

 

Priobalje – neka od biološki najbogatijih područja na Zemlji

Tek 10 % oceanskog okruženja odlazi na priobalje. Unatoč tome upravo je obalna zona dom za više od 90% morskih vrsta. Primjerice, od 13.200 poznatih vrsta morske ribe, čak su 80% priobalne.

Obalna zona ima najviše hranjivih tvari od svog morskog okoliša. Zahvaljujući sunčevim zrakama koje prodiru kroz plitke vode, biljke u moru mogu rasti, a morsko tlo dom je brojnim organizmima. Kao rezultat toga, razvio se velik broj izuzetno produktivnih i složenih obalnih ekosustava.

Ne samo da u tim ekosustavima postoji raznolikost života, nego mnogi služe i kao mrjestilišta za glavninu biodiverziteta u cijelom oceanskom sustavu. Ti ekosustavi također pomažu zaštititi obale od erozije nastale jakim olujama, odnosno jakim valovima poput tsunamija.

Obale imaju i velik utjecaj na ljude. Prema UN-u, oko 3,6 milijardi ljudi, odnosno 60 % ukupne svjetske populacije, živi u obalnom području. Oko 80 % svih turističkih mjesta nalaze se u obalnom području. Većina dobara koje izvlačimo iz oceana, od ribe do ulja ili nafte, dolazi iz obalnih područja. Obalni ekosustavi također osiguravaju brojne usluge koje pomažu ljudima diljem svijeta.

 

 

Danas promišljamo o važnosti oceana

80 % plastike u oceanima potječe s kopna, a u more dospijeva rijekama i kanalima.

Na globalnoj razini reciklira se samo 9 % plastike.

Plastičnoj boci su potrebne stotine godina kako bi se raspala i pretvorila u opasnu mikroplastiku.

90 % morskih ptica ima fragmente plastike u želucu.

Svakodnevno svjedočimo sve većem broju životinja – ptica, kornjača, kitova – koji umiru zbog plastike.

Recimo NE plastici već danas i čuvajmo naše oceane.

 

 

Više potraži na službenoj stranici World Oceans Day

Izvor teksta o oceanu: WWF Adria

 

Foto: Unsplash