Koža iz laboratorija, AI i infracrveno svjetlo: ovako izgleda budućnost ljepote

Beauty tehnologija sve se više okreće personalizaciji, predviđanju i prevenciji. Među najzanimljivijim inovacijama su analiza biološke dobi kože pomoću biomarkera, AI beauty savjetnici, laboratorijski uzgojeni modeli ljudske kože te primjena crvenog i bliskog infracrvenog svjetla u njezi kože i oblikovanju kose. Cilj novih tehnologija nije samo ispravljati vidljive promjene, nego ih ranije prepoznati, preciznije testirati proizvode i prilagoditi njegu biologiji pojedinca.

Od kože uzgojene u laboratoriju do AI savjetnika: 4 tehnologije koje mijenjaju budućnost ljepote

Beauty industrija desetljećima je funkcionirala po prilično poznatom principu: pojavi se problem, pronađemo proizvod koji obećava rješenje i zatim metodom pokušaja i pogrešaka otkrivamo odgovara li našoj koži ili kosi. Tehnologije koje se upravo razvijaju taj bi redoslijed mogle potpuno promijeniti.

Umjesto da čekamo prve vidljive znakove promjena na koži, novi dijagnostički alati pokušavaju ih prepoznati mnogo ranije. Umjetna inteligencija više se ne koristi samo za virtualno isprobavanje ruža ili boje kose, nego ulazi u razvoj formula i personalizaciju njege. U laboratorijima se stvaraju sve sofisticiraniji modeli ljudske kože, a crveno i blisko infracrveno svjetlo istražuju se kao alati koji bi mogli imati sve važniju ulogu u njezi kože i oblikovanju kose.

Na tehnološkim sajmovima poput VivaTecha i CES-a posljednjih mjeseci predstavljeno je nekoliko takvih inovacija. Neke još godinama neće stići do naših kupaonica, neke možda nikada neće postati široko dostupne, ali zajedno pokazuju zanimljiv pomak: beauty industrija polako prelazi s korekcije onoga što već vidimo prema predviđanju, personalizaciji i prevenciji.

1. Godine kože više se neće nužno mjeriti godinama koje imamo

Dvije osobe rođene iste godine ne stare na isti način, a to vrijedi i za njihovu kožu. Genetika, UV zračenje, okoliš i životne navike ostavljaju različite biološke tragove, zbog čega se posljednjih godina sve više govori o razlici između kronološke i biološke dobi. Upravo se ta ideja sada seli u skincare.

Razvijaju se dijagnostički sustavi koji analizom biomarkera pokušavaju dobiti detaljniju sliku biološkog stanja kože, umjesto da se preporuke temelje prvenstveno na tome imamo li 30, 40 ili 50 godina. Jedan od aktualnih primjera je Cell BioPrint, tehnologija koja analizira proteinske biomarkere kože kako bi procijenila njezino biološko stanje i pomogla pri personalizaciji njege.

Još sofisticiraniji sustavi pokušavaju povezati velik broj biomarkera kako bi predvidjeli kako bi pojedini sastojci mogli djelovati prije fizičkog testiranja. Primjerice, jedan od sustava predstavljenih na VivaTechu 2026. analizira više od 260 biomarkera povezanih sa zdravljem i starenjem kože.

To otvara mogućnost drukčijeg pristupa kozmetici. Umjesto pitanja „Koju kremu trebam koristiti nakon četrdesete?“, važnije bi moglo postati: „Što se trenutačno događa s mojom kožom?“

Ideja nije zaustaviti starenje. Cilj je bolje razumjeti procese koji se događaju prije nego što njihove posljedice postanu vidljive i na temelju tih podataka preciznije birati njegu.

Istodobno je važno ne pretvoriti svaki prirodni znak starenja u problem koji zahtijeva tehnološku intervenciju. Mogućnost mjerenja sve većeg broja biomarkera ne znači automatski da svaki od njih trebamo pokušavati „popraviti“.

2. AI mijenja način na koji biramo kozmetiku, ali i način na koji ona nastaje

Umjetna inteligencija već je postala mjesto na kojem milijuni ljudi traže odgovore o sastojcima, njezi kože, kose i make-upu. Sljedeća faza beauty AI-ja ide dalje od običnog odgovaranja na pitanja.

Razvijaju se sustavi koji mogu povezivati podatke o koži, sastojcima i proizvodima te na temelju njih predlagati individualizirane rutine. Velike beauty kompanije već eksperimentiraju s AI savjetnicima i bazama znanja koje pokušavaju pretvoriti desetljeća kozmetičkih istraživanja u personalizirane preporuke.

To bi moglo promijeniti jedan vrlo suvremen problem: skincare rutine koje nastaju prema viralnom TikTok videu, proizvodu koji koristi omiljena influencerica ili preporuci prijateljice čija koža nema mnogo veze s našom.

Zanimljiviji dio AI revolucije možda se događa iza kulisa. Umjetna inteligencija sve se više koristi u samom razvoju potrošačkih proizvoda: za analizu potencijalnih sastojaka, predviđanje njihova djelovanja i ubrzavanje procesa formulacije. Reuters je ovog ljeta izvijestio kako kompanije iz beauty, prehrambene i farmaceutske industrije već koriste AI upravo kako bi razvoj proizvoda koji je nekada trajao godinama skratile na mjesece.

AI zato neće nužno značiti samo virtualnog beauty savjetnika na našem telefonu. Mogao bi promijeniti i ono što se događa mnogo prije nego što krema, šampon ili serum uopće dođu na policu.

Naravno, postoji granica koju vrijedi jasno povući. Algoritam može biti koristan alat za razumijevanje sastojaka ili slaganje kozmetičke rutine, ali ne može zamijeniti dermatološki pregled niti dijagnosticirati bolest kože.

3. Proizvode ćemo testirati na umjetnoj koži i virtualnoj kosi

Jedna od najzanimljivijih beauty inovacija trenutačno uopće nije proizvod koji možemo kupiti.

Istraživači sa Sveučilišta Oregon u suradnji s kozmetičkom industrijom razvili su višeslojni model umjetne kože koji oponaša strukturu ljudske kože. Za njegovu izradu koristi se napredna metoda 3D printanja poznata kao melt electrowriting, a laboratorijski model može se uzgojiti za samo 18 dana.

Zašto je to važno?

Što laboratorijski model kože bolje oponaša stvarnu kožu, istraživači mogu preciznije promatrati što se događa u tkivu i kako ono reagira na određene tvari. Razvijaju se i modeli biološki ostarjelog tkiva koji omogućuju proučavanje promjena povezanih sa starenjem prije nego što neka formula dođe do potrošača.

Paralelno se razvija virtualno testiranje. Računalni modeli omogućuju simuliranje velikog broja kombinacija formula, a sličan princip može se primijeniti i na različite karakteristike kose. Umjesto dugotrajnog fizičkog izrađivanja svake potencijalne kombinacije, dio mogućnosti najprije se može eliminirati ili izdvojiti digitalno.

Sve važniju ulogu ima i biotehnologija. Mikroorganizmi i mikroalge istražuju se kao izvori molekula zanimljivih kozmetičkoj industriji, čime se granica između laboratorija i klasične kozmetičke formulacije dodatno briše.

Zvuči poput znanstvene fantastike, ali upravo se u tom dijelu beauty industrije možda događaju najveće promjene – daleko od polica parfumerija i proizvoda koji završavaju na društvenim mrežama.

4. Svjetlost postaje ozbiljan beauty alat

LED maske više nisu neobičan prizor na društvenim mrežama, no tehnologija iza njih dio je mnogo šireg područja – fotobiomodulacije, odnosno korištenja crvenog i bliskog infracrvenog svjetla za djelovanje na biološke procese u tkivu.

Znanstvena istraživanja fotobiomodulacije postoje već godinama, uključujući istraživanja njezine primjene na ljudskoj koži. Istodobno, pregled literature o kućnim uređajima upozorava na nešto što je posebno važno u eri viralnih beauty gadgeta: obećavajući rezultati ne znače da svaki uređaj na tržištu ima jednaku učinkovitost, a za konačne zaključke potrebna su kvalitetna kontrolirana istraživanja.

Nova generacija beauty uređaja pokušava tehnologiju učiniti tanjom, fleksibilnijom i prilagođenijom kućnoj upotrebi. Jedan od uređaja predstavljenih ove godine kombinira crveno svjetlo valne duljine 630 nm i blisko infracrveno svjetlo od 830 nm u maski debljine samo nekoliko milimetara.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Indira Juratek (@indira.juratek)

Svjetlosna tehnologija seli se i na kosu. U razvoju su uređaji koji koriste blisko infracrveno svjetlo kako bi djelovali na vodikove veze unutar vlasi, umjesto da se za promjenu njezina oblika oslanjaju prvenstveno na ekstremno visoke temperature. Ideja je jednostavna, ali potencijalno vrlo važna: postići željeni rezultat uz manje toplinskog opterećenja kose.

Takvi uređaji još nisu dokaz da ćemo uskoro baciti pegle za kosu, ali pokazuju smjer u kojem industrija razmišlja – postići rezultat uz što manje popratnog oštećenja.

Budućnost beauty industrije možda neće značiti više proizvoda

Najzanimljiviji dio ove tehnološke revolucije nije nijedan pojedinačni uređaj jer se promjena događa u samoj logici beauty industrije.

Dosadašnji model uglavnom se temeljio na pokušaju i pogrešci: kupimo serum, koristimo ga nekoliko tjedana i promatramo što će se dogoditi. Budući model pokušava najprije prikupiti podatke, razumjeti biologiju kože ili kose, predvidjeti reakciju i tek zatim odabrati proizvod ili tretman.

To ne znači da će nam za nekoliko godina AI određivati što ćemo staviti na lice niti da će svaki tehnološki prototip koji danas izgleda spektakularno postati dio svakodnevne rutine. Između uspješnog laboratorijskog eksperimenta, proizvoda predstavljenog na tehnološkom sajmu i dugoročno dokazano korisnog proizvoda postoji velika razlika.

Beauty industrija iznimno dobro prodaje obećanje budućnosti. Pojmovi poput longevityja, umjetne inteligencije, biomarkera i biotehnologije lako mogu postati novi marketinški jezik kojim ćemo stare proizvode prodavati pod novim imenima i možda je upravo tu najvažnije zadržati zdravu dozu skepticizma. Ipak moramo priznati da tehnologije koje se razvijaju iza tog marketinga doista jesu zanimljive.

Ako ispune barem dio svog potencijala, najveća promjena možda neće biti još jedan „revolucionarni“ serum na polici, nego nešto mnogo korisnije: manje nasumičnog isprobavanja, preciznije testiranje, bolja personalizacija i njega koja se sve više temelji na onome što znamo o biologiji kože i kose, a sve manje na tome što je tog trenutka postalo viralno.

 

Foto: Magnific