Blagdanska sezona kao početna točka za jednostavniju, zeleniju i osvješteniju novu godinu

Božićni i novogodišnji blagdani period su jednog laganijeg i ležernijeg ritma života kada stavljamo fokus na dom, obitelj, radost i slavlje. Uz pomoć odabranih ukrasa u domu je stvoreno ugodno blagdansko ozračje, razmjenjujemo pažljivo pripremljene pokloni s našim najmilijima, a s ljubavlju pripremljena hrana je kao ljepilo koje nas spaja iz obroka u obrok, iz dana u dan.

Kad malo bolje razmislimo, u blagdanskom periodu se zapravo bavimo svime kao i inače, samo što se događa sve odjednom; i inače u životu pravimo razna slana i slatka jela, uređujemo i čistimo svoj dom, kupujemo poklone i imamo goste, ali u blagdansko vrijeme je to intenzivnije te su velike šanse da neće sve ispasti savršeno. Ipak, uz malo pripreme i razmišljanja unaprijed, blagdani nam mogu proteći bez bacanja hrane i općenito u jednom održivijem ruhu, a bez da se i najmanje umanji ljepota i važnost ovog doba godine. Uz takav pristup nam onda i nova godina može započeti u jednom novom, osvještenijem ruhu koje onda može (p)ostati i naš svakodnevni životni stil.

Uživajmo u blagdanskim delicijama bez bacanja hrane

Nekim ljudima odgovara detaljnije planiranje obroka i količine hrane koja će se pripremati, a nekima ne. U svakom slučaju, ne možemo nikad sa sigurnošću predvidjeti točno koliko će se hrane pojesti te hoće li ili neće biti ostataka. Imajući na umu olakšavanje brige oko hrane za blagdane, ali i općenito, odlično rješenje može biti kreiranje kuhinjske kapsule namirnica koje volimo i s kojima odlično baratamo. Više o konceptu kuhinjske kapsule možete pročitati ovdje.

Kad je priprema blagdanske hrane u pitanju, nećemo pogriješiti ukoliko se ponašamo kao za vikend kad imamo malo više vremena, motivacije i strpljenja oko kuhanja nego što je to slučaj tijekom radnog tjedna. Primjerice, možemo se malo dublje posvetiti začinjavanju i mariniranju ili pripremiti nekoliko različitih vrsta priloga. Kad je slatko u pitanju, možemo povećati količinu nekog tijesta kojim odlično baratamo te uz pomoć namaza, ukrasa i kalupa pripremiti nekoliko različitih vrsta kolačića.

Niže navedeni savjeti za brigu oko hrane primjenjivi su uvijek, a posebno ih je bitno imati na umu tijekom blagdana kada smo više kući i kada je protok hrane veći.

* Vodimo brigu oko čuvanja namirnica i osigurajmo za njih neophodan prostor za pohranu kako bi trajale što duže i kako im ne bi opala kvaliteta: čiste i suhe spremnike, taman i hladan ostavni prostor, čist i pregledan hladnjak i zamrzivač.

* Potrudimo se pripaziti na optimalnu potrošnju energije kod čuvanja i pripreme hrane – najbolje je proučiti upute proizvođača naših kućanskih aparata.

* Imajući na umu da bi bilo dobro što više reducirati upotrebu plastike, kao alternativu za zamrzavanje hrane možemo koristiti voštane omote, staklenke (dva prsta od vrha ostaviti prazno) ili silikonske kalupe.

* U ostavnom prostoru istaknimo naprijed ono što bi se trebalo prvo potrošiti.

* Odmrzavanje je najpametnije odraditi tako da zamrznutu hranu preko noći prebacimo iz zamrzivača u hladnjak. Ako želimo ubrzati proces odmrzavanja, možemo to učiniti tako da spremnik u kojem je željena zamrznuta hrana uronimo u hladnu vodu unutar većeg spremnika. Uronjena hrana mora biti zaštićena od prodiranja vode da ne dođe do širenja bakterija.

* S rijetkim izuzecima kao što je primjerice vrhnje za šlag (držati u hladnjaku sve do same pripreme), većinu namirnica je poželjno prije pripreme izvaditi iz hladnjaka te držati kratko na sobnoj temperaturi radi prilagodbe.

* Vruću hranu potrebno je prije spremanja u hladnjak ili zamrzivač dobro ohladiti.

* U hladnjaku se ostaci hrane mogu čuvati 3 do 4 dana, a u zamrzivaču mjesecima, uz napomenu da duljim ostajanjem u zamrzivaču hrana gubi na kvaliteti. Poželjno je voditi bilješke o tome kad je koja hrana (svježa ili skuhana) zamrznuta da se ne bi na nju zaboravilo.

Ideje za pripremu novih jela od ostataka hrane

Ostaci svježe i skuhane hrane mogu poslužiti kao izvrsna podloga za pripremu novih delicija, a kroz takvo postupanje s hranom istovremeno vježbamo soju kreativnost u kuhinji te svodimo bacanje hrane na minimum.

* Od ostataka pečene hrane možemo pripremiti npr. sendviče, salate, rižoto, polpete.

* Od ostataka svježeg povrća možemo pripremiti smoothie, salatu, juhu, rižoto, varivo.

* Od ostataka svježeg voća možemo pripremiti smoothie ili ga ubaciti kao dodatak u salatu ili rižoto.

* Od ostataka suhih kolača možemo napraviti energetske kuglice ili pločice – sameljemo kolače u multipraktiku pa dodamo sušeno voće, orašide, sjemenke, masnoću, zobene pahuljice.

* Od ostataka kruha možemo napraviti dvopek, krušne mrvice, možemo ga iskoristiti u svrhu pizza tijesta, možemo ga narezati na kockice pa popržiti sa začinima i onda njime oplemeniti juhu.

Dajmo dodatnu vrijednost poklonima koje razmjenjujemo

* Ukoliko dobijemo poklone umotane u prigodne omote, potrudimo se očuvati ih i ponovno ih upotrijebiti kako bi ipak izbjegli nepoželjnu jednokratnu upotrebu. Isto tako možemo postupiti i s drugim ukrasima kao i poklon-vrećicama.

* Potrudimo se ambalažu od poklona prikladno zbrinuti, a poželjno je i nju ponovno upotrijebiti ukoliko je to moguće (npr. kutije).

* Ukoliko dobiveni pokloni značajnije utječu na postojeći ostavni prostor u našem domu, iskoristimo to kao priliku da iz svog doma otpustimo neke stvari iz iste kategorije koje nam više ne trebaju.

Čuvajmo blagdanske ukrase kao simbol zajedništva i uspomena

Proces dekoriranja doma može biti jedna zaista lijepa faza u periodu blagdana. Dopustimo si djetinju zaigranost i maštovitost kod planiranja i postavljanja dekora, a onda kad blagdanima dođe kraj, pobrinimo se da sve adekvatno sačuvamo za sljedeću godinu.

* Za zaštitu ukrasa možemo iskoristiti ambalažu od dobivenih poklona, reklamne letke od supermarketa, papirnate vrećice od kruha…

* Lampice možemo spremiti namotavajući ih oko rolica koje ostanu na kraju role WC papira ili oko čvrstog kartona ili smotuljka papira.

* Ukoliko koristimo prirodnu mahovinu, nju također možemo očuvati i ponovno koristiti nekoliko godina tako što ćemo je slojevito slagati, a između svakog sloja mahovine staviti sloj papira (običnog, novinskog, smeđeg).

* Ukoliko smo koristili posječeno prirodno drvce, dužni smo ga propisno zbrinuti kako nalažu pravila lokalne zajednice.

Za ponijeti sa sobom

Uz malo truda možemo blagdane provesti održivije i reducirati količinu otpada koja je svake godine sve veći globalni problem i sve značajnija blagdanska nuspojava. Pristupajući pripremi hrane promišljenije, možemo u potpunosti uživati u blagdanskoj gozbi do posljednje mrvice. Stavljajući naglasak na ponovnu upotrebu i prikladno spremanje, možemo značajno utjecati i na količinu otpada koja proizađe nakon izmjene poklona kao i nakon spremanja ukrasa. Imajući na umu da je blagdansko doba zapravo svakodnevni život u „hiper“ modu, naučene lekcije iz ovog perioda možemo primjenjivati svaki dan, tijekom cijele godine.

 

Foto: Freepik