FOBO – Strah od propuštanja boljih prilika: što je, zašto nastaje i kako ga prevladati

Stalni napredak svih segmenata društva i veći stupanj obilja u našim životima doveo je do pojave nekih novih psiholoških fenomena upravo zbog brojnih mogućnosti izbora. Za pretpostaviti je da će nas više dostupnih opcija činiti sretnijima, jer pridonose osjećaju autonomije i slobode te da ćemo zbog njih donositi odluke koje će nam omogućiti kvalitetniji život. Međutim, znanstvena istraživanja i sama stvarnost je opovrgavaju.

Što je FOBO (Fear of Better Options)?

Kao student Harvardske poslovne škole Patrick McGinnis napisao je 2004. godine članak koji je bio objavljen u studentskim novinama u kojem se prvi put spominje kovanica FOBO (engl. Fear of Better Options). Iskoristio ju je da opiše stanje u kojem osjećamo strah da ćemo donoseći određenu odluku i priklanjajući se nekom izboru propustiti neku bolju priliku.

Uvjerenje da postoji bolja opcija od one koju biramo otežava donošenje odluka zbog prekomjernog analiziranja dostupnih informacija, kontinuiranog prikupljanja dodatnih informacija i stalnog odgađanja konačne odluke ne bismo li u skorijoj budućnosti imali sve potrebne informacije da prepoznamo savršen izbor. Ova vrsta straha narušava našu svakodnevicu u kojoj neprestano donosimo odluke čiji broj, prema nekim statistikama, iznosi oko 35 tisuća u danu. Za većinu ljudi taj proces se odvija spontano, no ima i onih kojima čak i donošenje iznimno trivijalnih odluka predstavlja izvor stresa zbog čega počinju osjećati tjeskobu koja može prerasti i u napade panike.

Takvim ljudima problem nisu samo dalekosežnije odluke poput izbora karijere ili promjene posla, izbora partnera ili kupovina nekretnine, nego i izbor odredišta putovanja, restorana ili kafića u koji će sjesti, kupovina odjeće ili bilo koje druge vrste robe široke potrošnje, izbor knjige ili serije uz koju će provesti slobodno vrijeme, itd.

Kad FOBO poprimi ove razmjere onda može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje i kvalitetu života. Na početni strah od donošenja pogrešne odluke i propuštanja neke bolje opcije nadovezuje se dodatna tjeskoba zbog odgađanja odluke i sve veće preplavljenosti informacijama kojih je sve više i više što produžuje vrijeme istraživanja i analize.

Zašto dolazi do FOBO-a?

FOBO proizlazi iz pojave koja se zove „maksimizacija“, a odnosi se na neumoljivu potragu za svim mogućim opcijama iz straha da ćemo propustiti „najbolji” izbor. Preplavljenost informacijama dovodi do stanja poznatog kao analitička paraliza (engl. Analysis Paralysis) koja se očituje u beskrajnom oklijevanju u donošenju odluke i odgađanju bilo kakvog djelovanja.

Određeni raspon različitih izbora može povećati naše zadovoljstvo, ali previše privlačnih izbora djeluje suprotno i predstavlja glavni vanjski uzrok teškoća pri odlučivanju. Još 1970. godine Alvin Toffler u svojoj knjizi „Šok budućnosti“ spominje preopterećenost izborom koju objašnjava na način da ako osoba ima previše izbora, manja je vjerojatnost da će zapravo išta izabrati uslijed kognitivnog preopterećenja.

Psiholozi Sheena Iyengar i Mark Lepper sa Sveučilišta Columbia i Sveučilišta Stanford proveli su 2000. godine istraživanje s džemovima. Jedan dan na lokalnoj tržnici ljudi su mogli birati između 24 različita džema, a drugi dan između šest različitih vrsta džemova. Imali su priliku i kušati ih. Dobiveni rezultati su pokazali da je veći izbor pobuđivao veći interes potencijalnih kupaca, ali i da je prosječni broj različitih džemova koje su kušali bio podjednak u oba dana. Međutim, vjerojatnost kupnje džema bila je deset puta veća u situaciji manjeg izbora (30 posto ljudi je kupilo džem birajući između šest vrsta u usporedbi s 3 posto koji su mogli birati između 24 vrste).

Ovo ponašanje potvrđeno je i u kasnijim istraživanjima, a psiholog Barry Schwartz ga naziva paradoksom izbora u istoimenoj knjizi objavljenoj 2004. godine i opisuje kao otežano donošenje odluke i smanjeno zadovoljstvo mogućnošću izbora u situacijama kada smo izloženi obilju opcija. Izgleda da previše izbora na nas djeluje kao manjak izbora, a posebno u slučaju ljudi koje B. Schwartz naziva onima koji teže optimalnim ishodima odluka koje donose za razliku od onih koji teže zadovoljavajućim ishodima svojih odluka. Ovi potonji usmjereni su na donošenje odluke koja je „dovoljno dobra“ i ispunjava željene kriterije nego na donošenje najbolje odluke.

Posljedice FOBO-a na svakodnevni život

Kad strah od propuštanja boljih prilika poprimi vrlo intenzivan oblik prelazi u vrstu fobije poznatu kao decidofobija koja se manifestira kroz izražen osjećaj anksioznosti, napade panike, mišićnu napetost, glavobolje, umor, pretjerano znojenje i izraženu ovisnosti o drugima u procesu donošenja odluka i definira se kao „neutemeljeni strah od donošenja odluka”.

Vjerojatnost pojave FOBO-a bit će veća kod osoba koje teže perfekcionizmu u svemu što rade pa tako i u donošenju odluka, koje su sklone žaljenju zbog prošlih odluka i koje se često brinu o posljedicama svojih izbora. Također, kod onih osoba koje već imaju anksiozne poremećaje ili traumatska iskustva vezana uz pogrešne odluke ili su taj obrazac ponašanja preuzeli iz obiteljskog okruženja u kojem su odrasli. Kod takvih pojedinaca sagledavanje brojnih izbora rezultira informacijskom preopterećenošću koja povećava mentalni umor i stupanj stresa koji osjećaju.

Kako prevladati FOBO?

FOBO je moguće držati pod kontrolom primjenom sljedećih strategija:

1. Ograničiti broj opcija – na temelju prethodno definiranih „dovoljno dobrih“ kriterija na početku procesa odlučivanja namjerno smanjiti broj dostupnih izbora koje ćemo detaljno razmatrati. Kao što nam mogućnost izbora između mnogih opcija stvara osjećaj slobode tako imamo i slobodu sami sebi ograničiti broj izbora da bismo izbjegli ono što B. Schwartz naziva tiranijom izbora.

2. Postaviti rok za donošenje odluke – odrediti konkretan vremenski okvir u kojem ćemo donijeti odluku.

3. Smanjiti prekomjernu analizu – u prikupljanju informacija ograničiti se na ključne i izbjegavati ići u detalje.

4. Zauzeti stav da savršenstvo ne postoji – postupno usvajati stav da nijedna odluka nije savršena i da je normalno da će svaki izbor koji donesemo u nečemu predstavljati kompromis.

5. Prakticirati brzo donošenje odluka – na dnevnoj razini vježbati brzo donošenje odluka koje se odnose na stvari i situacije čija je priroda takva da čak i ako pogriješimo posljedice ne mogu značajno ugroziti kvalitetu našeg života. Neke aktivnosti koje se svakodnevno ponavljaju pretvoriti u rutine koje se automatski obavljaju i ne zahtijevaju opetovano donošenje odluka (jutarnja rutina, planiranje obroka unaprijed, prije odlaska na spavanje pripremiti odjeću za sutrašnji dan i sl.).

6. Usredotočiti se na vlastite potrebe i vrijednosti – jasno definirati svoje potrebe, vrijednosti i prioritete te donositi odluke u skladu s njima, a ne prema tuđim očekivanjima ili mišljenjima o tome što je najbolje za nas.

8. Prakticirati zahvalnost – usmjeriti pažnju na pozitivne aspekte izabrane opcije i izbjegavati uspoređivanje s drugim mogućnostima koje nisu izabrane.

9. Završiti edukaciju na temu donošenja odluka – za osobe koje nemaju povjerenja u svoje umijeće donošenja odluka ovakva vrsta edukacije može ponuditi konkretne savjete i alate primjenjive u procesu donošenja odluka.

10. Zatražiti stručnu pomoć – kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) nudi učinkovite alate za smanjenje strahova i anksioznih stanja; u slučaju FOBO-a pomaže u identifikaciji te preoblikovanju negativnih obrazaca mišljenja koji doprinose pojavi straha od donošenja odluka.

Dosljednost u primjeni nekih ili svih predloženih aktivnosti s vremenom omogućuje izgradnju obrazaca razmišljanja i ponašanja koji smanjuju vjerojatnost pojave strahova i općenito stresnih stanja povezanih s donošenjem odluka.

 

Možda vas zanimaju i sljedeće teme:

FOMO – Fear of Missing Out: Zašto osjećamo strah od propuštanja?

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo

 

Foto: Pexels, Freepik