Krizanteme – cvjetna priča o prolaznosti, dostojanstvu i vječnoj uspomeni

Ako postoji cvijet koji predstavlja jesen u cijeloj svojoj raskoši onda su to krizanteme. Te tihe glasnice promjene pojavljuju se u trenutku kada se priroda smiruje, a svjetlost dana postaje mekša i mirnija.

Njihov raskošan i dugotrajan cvat odavno je nadahnuo brojne kulture od Kine i Japana do Europe te stekao posebno mjesto u tkanju simboličnog svijeta. Tako je cvat krizantema postao znak sjećanja, poštovanja i prolaznosti, ali i dostojanstva te vječne uspomene.

Botanika i podrijetlo krizantema

Krizanteme pripadaju rodu Chrysanthemum iz porodice Asteraceae, zajedno s tratinčicama, margaretama i suncokretima. Njihovo ime dolazi od grčkih riječi chrysos (zlatan) i anthemon (cvijet), što otkriva i njihovu prvobitnu boju i simboliku plemenitosti.

Podrijetlom su iz Kine, gdje su se uzgajale još prije više od 2500 godina. Smatrale su se carskim cvijetom i simbolom dugovječnosti. Iz Kine su stigle u Japan, gdje su također postale carskim znakom, a to se zadržalo i dandanas kada japanski car sjedi na „Krizanteminu prijestolju“.

U Europu su stigle u 17. stoljeću, gdje su svojom otpornošću i ljepotom osvojile vrtove i srca ljudi, posebno u jesenskom razdoblju kada većina cvijeća nestaje, a mjesto pozornice zauzimaju ove krasotice.

Vrste i uzgoj krizantema

Danas postoji više od stotinu vrsta krizantema, od jednostavnih do raskošnih kuglastih cvatova.

Najpoznatija je vrtna krizantema (Chrysanthemum × morifolium), čije boje variraju od nježno bijele do zlatnožute, ljubičaste, ružičaste i crvene. Osim bojom krizanteme raskošno variraju oblikom i veličinom cvjetnih glavica koje mogu biti od malenih 6 cm pa do impresivnih 20 cm.

Krizanteme za uspješan uzgoj traže sunčano mjesto i dobro drenirano tlo. Redovitim orezivanjem potiče se grananje i bogatiji cvat. Cvatu od kasnog ljeta pa sve do prvih mrazeva, zbog čega se smatraju simbolom postojanosti i otpornosti. Ako želite da vaš vrt i u jesen bude ispunjen bojama i životom, krizanteme su idealan izbor.

Podjela krizantema prema obliku i veličini glavice

Ono što krizanteme čini posebno zanimljivima jest raznolikost u obliku, veličini i boji cvjetnih glavica. Prema obliku glavice krizanteme se mogu promatrati kroz tri osnovne skupine.

Jednostavne glavice imaju vrste koje su sastavljene od jednog ili dva vanjska kruga jezičastih cvjetova, dok je unutrašnja ploča cvjetova gusto poredana i ravna. Ovaj oblik daje izgled koji podsjeća na tradicionalni cvijet tratinčice, ali sa smjelošću jesenskih boja.

Anemonasti tip čine krizanteme s glavicom koja podsjeća na cvijet anemone. One imaju jedan ili više vidljivih vanjskih krugova cvjetova, dok unutrašnji dio glavice čine nešto produljeni cvjetovi koji podižu unutarnju ploču i daju lagani „povišeni“ efekt.

Loptasti tip krizantema ima pune, kuglaste glavice, koje su građene gotovo isključivo od vanjskih jezičastih cvjetova, bez jasno izražene unutrašnje ploče. Ovaj tip može podsjećati na mali ukrasni globus ili pon-pon.

Simbolika krizantema: cvijet života, dostojanstva & sjećanja

Bogata i višeznačna, simbolika krizanteme razlikuje se od zemlje do zemlje, ali svuda ostaje povezana s dostojanstvom, zahvalnošću i sviješću o prolaznosti života.

U Kini krizantema simbolizira dug život, mudrost i unutarnji mir. Smatra se cvijetom jeseni i znakom zrele dobi, trenutka kada čovjek ubire plodove svog rada. Često se povezuje s filozofijom taoizma, koja slavi skromnost i sklad s prirodom. U kineskoj umjetnosti krizantema je jedno od „četiri plemenita cvijeta“, zajedno s bambusom, orhidejom i šljivom, skupinom koja simbolizira ideale čovjekove čvrstoće i postojanosti.

U Japanu je krizantema carski simbol i znak savršenstva. Japan i danas ima cara – Naruhita, 126. vladara u neprekinutom nizu koji traje više od dvije tisuće godina. Carska tradicija u Japanu prožeta je poštovanjem prema prirodi, ciklusima života i prolaznosti, što se ogleda i u cvijetu koji predstavlja samu carsku obitelj – krizantemi. Tako je krizantema, poznata kao kiku, smještena u središtu japanskog carskog pečata, kojeg čini stilizirani zlatni cvijet sa šesnaest latica. Taj simbol, nazvan Krizantemin grb (Kikumon), pojavljuje se na službenim dokumentima, diplomatskim pečatima i carskoj zastavi.

U japanskoj kulturi krizantema utjelovljuje dug život, plemenitost i savršenstvo. Od 910. godine, kada je japanski carski dvor održao svoju prvu izložbu krizantema, svakog 9. dana 9. mjeseca slavi se Dan krizantema. Chōyō no Sekku, jedan je od pet sezonskih festivala u Japanu. Tada se diljem Japana izlažu tisuće pažljivo oblikovanih krizantema u čast cara i dugovječnost krizantemama. Na taj način krizantema postaje most između prirode, tradicije i duhovnosti. Popularni običaj ovog festivala je ispijanje sakea s laticama krizantema.

U Europi je simbolika krizanteme drugačija te se povezuje sa sjećanjem i tugom, ali i s tihim poštovanjem. Npr. u Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji i Belgiji krizanteme su tradicionalni cvijet koji se polaže na grobove za Dan mrtvih. Bijele krizanteme označavaju čistoću i nevinost duše, žute prijateljstvo i zahvalnost, crvene iskrenu ljubav, a ljubičaste tugu i dostojanstvo.

U umjetnosti i poeziji krizantema je čest motiv smirenosti, kraja jednog ciklusa i prihvaćanja života u njegovoj punini. Cvijet koji cvate kad sve drugo vene tako postaje simbol mudrosti i unutarnje snage. Njezina tiha ljepota nadahnula je slikare i pjesnike od drevnih kineskih pjesama do modernih haikua, a umjetnici su kroz nju izražavali zahvalnost, prolaznost i vječnu povezanost čovjeka i prirode.

Mogli bismo reći kako krizanteme nose dvojak značaj: istodobno su cvijet života i smrti, cvijet koji slavi početak, ali i kraj. Ne zaboravimo da je svaki kraj početak nečeg drugog i baš se u tome prepoznaje simbolika ovog predivnog cvijeta prema kojem nitko nije ravnodušan.

Zašto se krizanteme vežu uz Dan mrtvih

U našim krajevima krizanteme su neizostavan dio Dana mrtvih, blagdana sjećanja i ljubavi prema onima koji su otišli. Kako cvatu upravo krajem listopada i početkom studenoga ne čudi da su baš one prirodno postale cvijet sjećanja.

Njihova otpornost na hladnoću, kišu i vjetar simbolizira i postojanost uspomene. U katoličkoj tradiciji krizantema se povezuje i s vjerom u uskrsnuće te nadom da smrt nije kraj, nego prijelaz u mir. U tom smislu, krizantema nije cvijet tuge, nego cvijet ljubavi i trajne veze između živih i preminulih.

Za ponijeti sa sobom

Krizanteme su tihi svjedoci čovjekove potrebe da kroz ljepotu izrazimo ono što riječima ponekad ne možemo. Cvijet koji cvate kad sve drugo vene podsjeća nas da ljepota ne nestaje s dolaskom tišine, već da u njoj pronalazi svoj pravi oblik.

Dok u hladnim jesenskim danima promatramo njihove bogate cvatove, krizanteme su poput tihog podsjetnika da prolaznost nije kraj, nego poziv da zastanemo, zahvalimo i sačuvamo nježnost prema svemu što je bilo i gajimo vjeru da postoji nešto veće od nas.

 

Možda želite pročitati i ove tekstove o drugim prekrasnim cvjetovima:

Ruža: kraljica cvijeća, vjesnica ljubavi & neprolazne ljepote

Hortenzije: Cvjetna čarolija zahvalnosti, razumijevanja & unutarnje snage

Božuri: raskošni kraljevi cvijeća, donosioci ljubavi i dugovječnosti

 

Foto: Pexels, Unsplash, Freepik