Ruža: kraljica cvijeća, vjesnica ljubavi & neprolazne ljepote

Ono što zovemo ružom pod bilo kojom riječi jednako bi slatko mirisalo.

William Shakespeare

Rijetko koji cvijet može probuditi sjećanja, inspirirati pjesnike i učiniti svaki prostor magičnim kao što to može ovaj. Miris koji nosi sa sobom priča tisućljetne storije o ljubavi, strasti i tišini opojnih vrtova. Ona je simbol srca, snage i ljepote koja traje. Ona je bezvremenska i omiljena. Ona je ruža.

Botanika i podrijetlo ruža

Ruža (Rosa) pripada velikoj obitelji Rosaceae i obuhvaća više stotina prirodnih vrsta te na tisuće kultiviranih sorti i hibrida. Ove višegodišnje biljke najčešće rastu kao grmovi, no mogu biti i penjačice ili pak niske puzavice. Listovi su im zeleni, a stabljike prekrivene trnjem.

Cvijet ruže može biti jednostavan s pet latica, kao što je kod divljih vrsta ili pak raskošan, slojevit i pun, kakve nalazimo kod kultiviranih i hibridnih vrsta. Plod ruže, poznat kao šipak, prava je riznica vitamina C i stoljećima se koristi u ljekovite svrhe.

Želite li i sami posaditi ružu kako bi krasila vaš vrt ili razmišljate čak o tome da napravite ružičnjak, svakako imajte na umu da su ovo dugovječne biljke te da žive više desetljeća. Najprikladnije vrijeme za sadnju je jesen (prije mraza) ili rano proljeće. Idealno mjesto za sadnju ruža je osunčano mjesto s dobro propusnim tlom.

Ruže potječu iz umjerenih krajeva sjeverne hemisfere, a najviše vrsta raste u Aziji. Kinezi su prije nekoliko tisuća godina među prvima započeli s uzgojem ovih cvjetnica, dok su Perzijanci i Rimljani razvili prave vrtne kulture posvećene ružama.

U 18. stoljeću, zahvaljujući uvozu kineskih sorti koje cvjetaju više puta u godini, započela je prava revolucija u uzgoju modernih ruža.

Početkom 19. stoljeća francuska carica Jozefina Bonaparte poticala je uzgoj ruža u vrtovima dvorca Malmaison, a njezini su vrtovi bili poznati po bogatstvu ruža. Njezino zalaganje za uzgoj ruža je uvelike utjecalo na popularnost ruža u Francuskoj i Europi te je stvorila jednu od najvažnijih kolekcija ruža tog doba.

1840. godine rasadnik Loddiges posadio je rozarij za groblje Abney Park, ranoviktorijansko vrtno groblje i arboretum u Engleskoj, a kolekcija ruža je tada brojala preko tisuću vrsta, kultivara i sorti.

Najpoznatije i najmirisnije sorte ruža

Ruže se dijele u nekoliko velikih skupina. Divlje vrste poput pasje ruže (Rosa canina) oduševljavaju jednostavnošću i izdržljivošću. Stare vrtne ruže, kao što su Damask, Gallica ili Alba, stoljećima su slavile ljubav i mirisale srednjovjekovnim vrtovima. Moderni hibridi poput ruža čajevki, floribundi i grandiflora, donijeli su obilje boja, dugotrajno cvjetanje i raznolike oblike. Uz navedene posebno se izdvajaju i ruže penjačice koje ukrašavaju pergole te mini ruže koje krase prozore ili parkove.

Najpoznatije ruže su Damask ruža, ruže čajevke, centifolia ruže, rugosa ruže i krizantema/glandiflora ruže, a u nastavku možete saznati više o njima.

Damask ruža (Rosa × damascena) se posebno ističe po intenzivnom mirisu i upotrebi u parfemskoj industriji. Cvjeta obilno i često se koristi za proizvodnju ružinog ulja. Ovo je ujedno i najmirisnija ruža od svih, a sve zbog visokog udjela eteričnih ulja.

Ruže čajevke su klasične vrtne ruže često korištene u buketima i aranžmanima. Cvjetovi su veliki, a pojedinačno cvatu na dugim stabljikama, što je pogodno za rezanje i cvjećarstvo.

Centifolia ruža je poznata i kao “ruža sto latica”. Cvijet je gust i ima najviše latica od svih vrsta ruža, često zaista 100 ili čak i više. Klasične ruže imaju oko 30 latica. Miris ovih ruža je intenzivan, slatkast, “stari vrtni miris” iz bakinog cvjetnjaka.

Rugosa ruža (Rosa rugosa) je otporna na hladnoću i bolesti. Cvjetovi ovih ruža nisu najveći, ali su mirisni i dugotrajni, a plodovi šipka vrlo su dekorativni i jestivi.

I na kraju, krizantema ruže/Grandiflora su ruže velikih cvjetova, često i po 15 cm u promjeru, što zaista oduševljava već i na prvi pogled.

Mitologija i simbolika ruža

Ruža je oduvijek bila cvijet mitova i legendi, a oko njenog prekrasnog cvijeta ispredene su brojne priče i zanimljivosti.

U grčkoj mitologiji legenda o Afroditi, božici ljubavi i ljepote, priča o postanku prve crvene ruže. Naime, Afrodita je bila zaljubljena u smrtnog ljubavnika Adonisa, kojeg je ubio divlji vepar. Prema jednoj predaji, ruže su niknule iz suza koje je Afrodita prolila nad mrtvim Adonisom pa tako nose i simboliku ljubavi protkane tugom. U drugoj varijaciji, Afrodita je ubola nogu u trnje bijele ruže dok mu je žurila pomoći, čime je svojom krvlju obojala bijele latice u crveno pretvorivši tako bijelu ružu u prvu crvenu ružu, koja je od tada simbol strastvene ljubavi.

U rimskoj tradiciji ruža je povezana s Venerom, božicom koja je iz morske pjene izašla okružena mirisnim ružama.

Ruža je i cvijet tajne. Izreka sub rosa (“pod ružom”) potječe iz starih vremena kada su se u prostorije gdje su se donosile važne odluke ili povjeravali tajni razgovori vješale ruže. Time se označavalo da sve što je izrečeno pod ružom mora ostati skriveno.

U antičkom Rimu održavala se svečanost ruža zvana Rosalia. Tada su ruže darivali i nosili na grobove mrtvih, jer su one smatrane simbolom pobjede i vječnog života.

U kršćanskoj tradiciji ruža je simbol Djevice Marije i to ne bilo koja ruža, već ruža bez trnja, kakva je po priči rasla u raju. To se povezuje sa simbolikom da je Djevica Marija neokaljana prvotnim grijehom. Ruže su dobile trnje kako bi ljude podsjećale na počinjeni prvi grijeh.

Krunica, kao jedan od najpoznatijih molitvenih nizova, svoj naziv duguje upravo ruži. “Krunica ruža” se naziva Ružarij (Rosarium) ili Gospina krunica. Termin “ruža” potječe iz srednjovjekovne prakse darivanja vijenaca od ruža, kada je “vijenac” činilo 150 Zdravomarija za Blaženu Djevicu Mariju, što je dovelo do naziva Ružarij.

Povijest Engleske pak pamti “Ratove ruža”, krvave sukobe između dinastija York (bijela ruža) i Lancaster (crvena ruža), u kojima je ovaj cvijet postao znak političke moći i borbe za prijestolje. Po završetku rata Henri VII. stavio je bijelu ružu u centar crvene ruže, čime je nastala bijelo-crvena ruža Engleske, znana kao Tudorska ili Union ruža. Ovo je i dandanas tradicionalni cvjetni heraldički simbol Engleske, a ime i podrijetlo dobiva od kuće Tudor, koja je ujedinila kuću Lancaster i kuću York.

Ruža se pojavljuje kao simbolika u mnogim književnim i filmskim ostvarenjima. Vjerujem da svi znate priču o Malom princu i njegovoj ruži koja simbolizira ljubav, odgovornost i jedinstvenost te pokazuje da se “bitno ne vidi očima”, već srcem. Kroz njihov odnos, Mali Princ uči o pravoj ljubavi, prolaznosti života i vrijednosti veza koje stvaramo.

U Trnoružici, bajci braće Grimm, ruža je simbol života i ljubavi. Princeza je zaspala nakon što se ubola na vreteno, a do nje se ne može doći zbog nepregledne živice od trnja i ruža, prepreke koju može svladati samo onaj koji dolazi iz prave ljubavi. Ruže u ovoj priči nose dvostruku simboliku: trnje označava opasnost, iskušenja i vrijeme čekanja, dok cvijet predstavlja nadu, nježnost i ponovno buđenje života. Tako Trnoružica postaje alegorija ljubavi koja pobjeđuje strah i vremena koje mora proći da bi se ostvarila prava sreća.

U Alisi u zemlji čudesa kraljica zahtjeva da se sve bijele ruže oboje u crveno što ima simbolično značenje kao kritika apsurdne poslušnosti autoritetu te kao prikaz straha koji tjera ljude da prikrivaju istinu. Ovdje treba uočiti i mudrost da ono što je vanjsko (crvena boja) ne mora odgovarati unutarnjoj istini (ruža je zapravo bijela).

Možda se najpoznatija simbolika ruža krije u njihovim bojama pa je tako crvena univerzalni znak strasti i ljubavi; bijela simbolizira mir, čistoću i novi početak; ružičasta izražava zahvalnost, divljenje i nježnost; žuta širi toplinu, prijateljstvo i radost, iako je u viktorijansko doba bila simbol ljubomore; narančasta nosi energiju i privlačnost; ljubičasta šapće o tajnama, čaroliji i kraljevskoj otmjenosti.

Zanimljivosti o ružama koje je dobro znati

Osim što je neizostavna u buketima i vrtovima, ruža ima i praktičnu vrijednost. Od Damask ruže proizvodi se jedno od najskupljih i najcjenjenijih eteričnih ulja na svijetu.

U gastronomiji, ruža također osvaja nepca. Plodovi šipka koriste se za čajeve, sirupe i pekmeze bogate vitaminom C. Tradicionalni rahat-lokum od ruže, mekani, mirisni desert s nježnim ružinim okusom, stoljećima je simbol gostoljubivosti i luksuza u turskoj, bliskoistočnoj i mediteranskoj kulturi. Ulje ruže ili cvjetni sirup koristi se i u kolačima, kremama, koktelima, dajući svakom zalogaju ili gutljaju posebnu aromu i eleganciju.

Iako mnogi sanjaju o plavoj ili crnoj ruži, priroda ih nije stvorila, a takve nijanse nastaju ljudskom rukom, bojanjem ili genetskim inženjeringom.

U jeziku cvijeća, čak i broj ruža u buketu ima značenje pa tako jedna ruža šalje poruku ljubavi na prvi pogled, dok dvanaest ruža simbolizira potpunu predaju srca.

Za kraj vas ostavljamo s pjesmom, uz sanjarenje o prefinom koktelu s ružom i zalogajem rahat lokuma te pogledom na najdivniji ružičnjak u kojem rastu divlje ruže.

Nadamo se da ste uživali u članku o ružama, a ako vam se sviđa ovakav sadržaj možda želite pročitati i o drugim cvjetovima u nastavku.

Suncokret – simbol svjetlosti & plodnosti sa začudnom moći pročišćenja

Lavanda: mirisna čarolija smirenja, pročišćenja & unutarnjeg sklada

Hortenzije: Cvjetna čarolija zahvalnosti, razumijevanja & unutarnje snage

Božuri: raskošni kraljevi cvijeća, donosioci ljubavi i dugovječnosti

Narcis u vrtu, mitologiji i psihologiji: zanimljivosti o narcisima koje možda niste znali