Božuri: raskošni kraljevi cvijeća, donosioci ljubavi i dugovječnosti
Božuri su cvjetovi voljeni tisućama godina. Prvi zapisi o njihovoj upotrebi datiraju iz drevne Kine prije više od 4000 godina. U početku su se cijenili zbog svojih ljekovitih svojstava. Korijen božura koristio se za liječenje raznih bolesti, uključujući epilepsiju i bolove pri porodu. S vremenom, božur je postao simbol ljepote, bogatstva i časti, a obožavali su ga i carevi dinastije Tang, koji su ga sadili u carske vrtove. Njegov status je bio toliko visok da se nazivao “kraljem cvijeća”.
Danas su božuri voljeni diljem svijeta, ne samo zbog svoje ljepote, već i zbog bogate simbolike, povijesti i otpornosti. Njihova prisutnost u povijesnim zapisima, umjetnosti i vrtovima svjedoči o njihovoj bezvremenskoj privlačnosti.
Podrijetlo i stanište božura
Božuri (lat. Paeonia) su raskošne cvjetnice koje pripadaju jedinom rodu u obitelji Paeoniaceae. Porijeklom su iz umjerenih područja sjeverne hemisfere, uključujući Aziju, Europu i zapadnu Sjevernu Ameriku. Ovisno o izvoru, prepoznaje se između 25 i 40 vrsta, a uzgojeno je više od 6 500 kultivara.
Božuri se dijele na tri glavne skupine: zeljaste, drvenaste i Itoh hibridi (križanci prve dvije). Zeljasti božuri svake zime odumiru i ponovno niču u proljeće, dok drvenasti ostaju kao niski grmovi visine do 2,5 metra. Cvjetovi su veliki, često mirisni, u nijansama bijele, ružičaste, crvene i žute. Cvatu od kasnog proljeća do ranog ljeta, a pojedini cvjetovi mogu doseći promjer do 25 cm.
Božuri su u Japan stigli iz Kine u 8. stoljeću, gdje su se također smatrali simbolima sreće, blagostanja i hrabrosti. U Europi se prvi put spominju u djelima antičkih pisaca poput Teofrasta i Plinija Starijeg. U srednjem vijeku božuri su se uzgajali u samostanskim vrtovima, ponovno prvenstveno kao ljekovite biljke.
Tek u 18. i 19. stoljeću božur je počeo dobivati na popularnosti kao ukrasna biljka. U Francuskoj su vrtlari poput Victor Lemoinea stvarali raskošne hibride koji su postali osnova modernih kultivara. U Engleskoj i Americi božuri su također postali nezaobilazni u viktorijanskim vrtovima.
Božuri preferiraju sunčana do polusjenovita staništa s dobro dreniranim tlom. Zanimljivo je da mogu živjeti više od 100 godina, a neki kultivari poput ‘Sarah Bernhardt’ posebno su cijenjeni u cvjećarstvu.
Mitologija i simbolika kraljevskih božura
Božur u grčkoj mitologiji
Ime Paeonia potječe od Paeona, učenika grčkog boga medicine Asklepija. Prema mitu, Paeon je izliječio ranu boga Zeusa pomoću biljke božura, što je izazvalo ljubomoru Asklepija. Kako bi ga zaštitio, Zeus je Paeona pretvorio u cvijet božura.
Božur u kineskoj mitologiji
U kineskoj mitologiji, božur je poznat kroz lik Bai Mudan (Bijeli Božur), prekrasne kurtizane i reinkarnacije cvjetne vile. Prema legendi, besmrtnik Lü Dongbin zaljubio se u nju, a njihova priča simbolizira iskušenje i duhovnu transformaciju.
Zanimljivosti o božurima koje možda niste znali
Božuri su korišteni u tradicionalnoj kineskoj i japanskoj medicini za liječenje raznih tegoba, uključujući upale i bolove.
Božuri pozitivno djeluju na živčani sustav, poboljšavaju pamćenje, snižavaju kolesterol i pozitivno utječu na rad jetre.
U srednjem vijeku u Europi su se latice božura koristile za pripremu aromatiziranih napitaka.
Božur simbolizira ljubav, romantiku, čast i prosperitet.
U Kini i Japanu smatra se simbolom bogatstva i sreće, dok je u viktorijanskoj Engleskoj predstavljao sramežljivost.
Božur je tradicionalni cvijet za 12. godišnjicu braka.
Božuri se mogu čuvati u hladnjaku do tri mjeseca prije nego što procvjetaju, što ih čini omiljenim izborom za cvjećare.
Aljaska je postala značajan proizvođač rezanih božura, zahvaljujući dugoj i hladnoj sezoni rasta koja omogućava kasnu berbu, idealnu za ljetne svadbe.
Za ponijeti sa sobom
Božuri su više od ukrasnih biljaka; oni su simboli kulture, povijesti i prirodne ljepote. Njihova prisutnost u vrtovima i pričama diljem svijeta svjedoči o njihovoj bezvremenskoj privlačnosti koja će se sigurni smo nastaviti i daleko u budućnost.
Jorgovan: znate li ove činjenice o prekrasnom grmu opojnog mirisa
Narcis u vrtu, mitologiji i psihologiji: zanimljivosti o narcisima koje možda niste znali
Foto: Pexels, Unsplash, Freepik









POST COMMENT