Dobra knjiga: 5 novih knjiga koje nećete moći ispustiti ovog listopada

Ušli smo u listopad, mjesec u kojem se povlačimo u naše domove, uživamo u ljepoti jesenskog lišća i plodova, grijemo se dekicama i toplim napitcima.

Za potpuni i cosy doživljaj dobra knjiga je sve što vam treba. U nastavku pročitajte naše prijedloge novih knjiga koje možete čitati ovog mjeseca.

5 NOVIH KNJIGA KOJE NEĆETE MOĆI ISPUSTITI OVOG LISTOPADA

Divni svijete, gdje si, Sally Rooney

Divni svijete, gdje si ljubavni je roman i roman o prijateljstvu, filozofska i ekološka rasprava, ali nadasve djelo u kojem Sally Rooney hrabro, bez zadrške i ubojito točno ocrtava stanje naše svijesti i našega svijeta, roman kojim opravdava epitet najbolje spisateljice svoje generacije.

Mlada spisateljica Alice odluči preseliti se iz Dublina u malo mjesto na zapadu Irske, gdje putem Tindera upozna skladištara Felixa i unatoč prvom neuspjelom spoju neočekivano ga pozove da s njom otputuje na predstavljanje njezina romana. U Dublinu njezina najbolja prijateljica Eileen proživljava teške trenutke i iznova počinje izlaziti sa Simonom, svojom ljubavlju iz djetinjstva.

Alice, Felix, Eileen i Simon i dalje su mladi, ali život ih nosi. Trebaju jedno drugo, poigravaju se međusobno, zbližavaju se i udaljavaju, vode ljubav, sumnjaju u sebe i svoje osjećaje, no najviše od svega zabrinuti su za svijet u kojem žive – svijet koji se nalazi na rubu ekološke katastrofe, u kojem vlada Trump, svijet neoliberalizma. Pitaju se jesu li oni posljednji koji svjedoče kraju epohe, kako da pomognu osiromašenima, hoće li uspjeti vratiti vlastitu vjeru u naš divni svijet.

Nakon, Bruce Greyson

Psihijatar i znanstvenik dr. Bruce Greyson susreo se više puta s pacijentima kojima su stali srce i mozak, a oni su ipak zadržali punu svijest te doživjeli nevjerojatna iskustva „na drugoj strani“. To ga je ponukalo da se zapita što nam govore iskustva na rubu smrti i što se događa nakon što izgubimo vitalne znakove. Kako objasniti neobjašnjivo?

Greyson kaže: ne samo da možemo znanstvenom metodologijom proučavati nefizičke i duhovne pojave, nego kao pravi skeptici to moramo učiniti. Stoga je napravio znanstveni okvir za proučavanje i verifikaciju iskustava tik do smrti, a nakon četrdeset pet godina istraživanja, više od stotinu objavljenih stručnih medicinskih članaka, kliničkih ispitivanja i studija, njegovi znanstveni podaci nesumnjivo govore – um i mozak ne funkcioniraju na način na koji smo naviknuli vjerovati, mistični doživljaji ne spadaju u domenu psihoze, halucinacija i pukog fantaziranja, a stvarnost je puno šira nego je svojim osjetilima možemo pojmiti.
Većini ljudi koji su iskusili samu prirodu smrti i vratili se u život, to je iskustvo donijelo duhovni rast, novi pogled na život i bolji odnos prema sebi i drugim ljudima. Iskustva tik do smrti su važna i za sve nas zbog onoga što nam govore o smrti i umiranju, ali još važnije, o životu i življenju.

O kratkotrajnosti ljudskog života, Lucije Anek Seneka

Ali vrijeme ne može naštetiti djelima koja je filozofija učinila svetima: nijedno razdoblje ne može ih izbrisati niti umanjiti.

Citat iz Senekina eseja O kratkotrajnosti ljudskog života po kojem ova knjižica nosi naslov odnosi se i na ostavštinu ovog stoičkog velikana. Njegova promišljanja i načela univerzalna su i zanimljiva i danas – bilo da je riječ o kvalitetnijem provođenju dragocjenog vremena, redefiniranju značenja dokolice ili oštroj kritici nepotrebne rasipnosti u korist odgovornijeg i jednostavnijeg načina bivanja. U stalnoj utrci za stjecanjem ili održavanjem materijalnih dobara koja se nametnula kao najviša vrijednost suvremenog društva, ova tri eseja pozivaju čitatelja na predah i propitivanje sebe kako bi postigli ravnotežu u životu.

Nerazdvojne, Simone de Beauvoir

Nakon više od šezdeset godina od nastanka pred nama je autobiografska proza koja baca novo svjetlo na godine odrastanja Simone de Beauvoir. Riječ je o kratkoj i dirljivoj ispovijedi o prijateljstvu dviju buntovnih djevojaka – Sylvie (Simone de Beauvoir) i Andrée (Zaza) koje su nakon prvog susreta u školskoj klupi postale nerazdvojne sve do tragična epiloga.

Roman daje veoma živ uvid u društvene prilike i konvencionalni okvir tog doba i nedvosmisleno ocrtava De Beauvoirinu buntovnu narav, zbog koje se uporno borila protiv banalnosti i dogmi. Djelo je to u kojem se jasno nazire klica Simoneinih strasti i ambicija iz koje se u godinama koje su uslijedile razvila jedna od najvažnijih intelektualnih, književnih i feminističkih figura 20. stoljeća.

Naše sretno vrijeme, Ji-young Gong

Yu-jeong je mlada, lijepa i bogata i u totalnom rasulu. Slikarica je, predaje na fakultetu, a proslavila se i kao pjevačica, lijepim glasom izvodeći nacionalnu himnu. Sve je kod nje, reklo bi se, na svom mjestu, ali njezin treći pokušaj samoubojstva navješćuje da ispod ekstravagancije i blistave glazure života na visokoj nozi živi nešto podmuklo, traumatično i razarajuće. Na jednom drugom mjestu, iza čuvanih zatvorskih zidova, postoji sasvim različita, a opet slično slomljena osoba, Yun-su, muškarac koji čeka izvršenje smrtne kazne. A postoji i milosrdna teta Monica, posredstvom koje će njih dvoje svoje „sretne trenutke“ provoditi četvrtkom i suočavati nas sa svojim nesretnim sudbinama.

Naše sretno vrijeme proslavljeni je roman Ji-young Gong, šokantan i uznemirujuć s jedne strane, ali i melankoličan i topao s druge. Preispitujući zločin i kaznu, život i smrt, krivnju i oprost autorica je, paradoksalno, uspjela ispisati poetičnu posvetu ljubavi i suosjećanju. Prošaran religijskim tonom roman ponire duboko u ljudsku dušu razapetu traumom, krivnjom i iskupljenjem, i odašilje snažnu kritiku društvu čije se promjene tragično prelamaju na pojedincu.

Ostale prijedloge knjiga koje valja pročitati potraži u rubrici DOBRA KNJIGA.

Foto: Pexels, PR