Meditacija: Vodič kroz 16 vrsta meditacije

Meditacija ima desetke dobrobiti i mogu je primijeniti i vjernici i nevjernici poput Zen meditacije. Postoji mnogo različitih meditacija, a ovdje ćemo objasniti one koje se najčešće koriste kao i neke koje se koriste tisućama godina. Meditacija pomaže i ima najveći učinak ako primjenjujemo određenu životnu filozofiju koja sadrži način života. Ovo je kratak pregled pa je jasno da se ne mogu objasniti svi segmenti meditacije, kao ni neki detalji.

Meditacija: Pregled najvažnijih vrsta meditacija

Meditacija usmjerene pažnje

Usmjeravanje pažnje na jedan objekt tijekom cijele meditacije. Taj objekt može biti dah, mantra, vizualizacija, dio tijela, vanjski objekt itd. U ovoj meditaciji najvažnija sposobnost je zadržati tok pažnje na odabranom objektu.Tako se razvija dubina i ustrajnost pažnje u svakodnevnom životu i donosi bolju percepciju situacija oko nas kao i emocija na temelju kojih bolje prosuđujemo i koračamo u svom životu, ali gledajući globalno to donosi svaka meditacija , tj. rezultat je isti.

U ovu vrstu meditacije spadaju: Samatha (budistička meditacija), neki oblici zazena, čakra meditacija, kao i kundalini meditacija, meditacija zvuka, meditacija mantre, pranayama, neke vrste qi gonga.

Otvorena meditacija

Umjesto fokusiranja pažnje na bilo koji predmet, držite svoj um otvorenim za praćenje svih aspekata vašeg iskustva, bez prosuđivanja. Sve percepcije, bilo unutarnje (misli, osjećaji, pamćenje, itd.) ili vanjske (zvuk, miris, itd.). To je proces nereaktivnog praćenja sadržaja iskustva iz trenutka u trenutak, bez ulaska u njih. Primjeri su: vipassana meditacija, kao i neke vrste taoističke meditacije.

Jednostavna prisutnost

To je stanje u kojem pažnja nije usmjerena ni na što posebno, već počiva na sebi – miran, prazan, odmjeren i introvertiran stav promatranja. Također, možemo to nazvati “svjesnost bez izbora” ili samo bitak. Većina meditacija govori o tom stanju. To je zapravo prava svrha svih vrsta meditacije. Sve tradicionalne tehnike meditacije priznat će da je predmet usredotočenosti pa čak i proces praćenja, samo sredstvo vježbanja uma.

Meditacija na upit

Najpoznatiji pripada Ramani Maharishiju, ali uključuje Dzogchen, Mahamudru, neke oblike taoističke meditacije i neke napredne oblike Raja yoge. Ova vrsta meditacije uvijek zahtijeva prethodnu obuku kako bi bila učinkovita.

Iz gornje podjele objasnit ću neke oblike meditacije:

Budistička meditacija: Zen meditacija (Zazen)

Osnovao ju je indijski redovnik Bodhidharma (6. st.). Na Zapadu, njegovi najpopularniji oblici potječu od Dogena Zenjija (1200.-1253.), utemeljitelja pokreta Soto Zen u Japanu. Slični modaliteti prakticiraju se u ženskoj školi Rinzai u Japanu i Koreji.

Zazen je jednostavna meditacija, iz mog iskustva jako dobra tehnika, koja odlično razvija osjećaj zapažanja koji većina ljudi nema. Primjerice, nedostatak pažnje najviše se uočava u vezama, gdje nema te pažnje koja se mora prakticirati. Mnogi ljudi misle da je meditacija nevažna za vezu, ali naprotiv, ne možete slušati svog partnera ako nemate izgrađen osjećaj prisutnosti. Veliki je naglasak na održavanju pravilnog držanja, kao pomoći u postizanju koncentracija. Obično se prakticira u zen budističkim centrima (Sangha).

U mnogima od njih pronaći ćete ovu tehniku u kombinaciji s drugim elementima budističke prakse: potpuni naklon, nekoliko rituala koji su simbolični, grupno čitanje Buddhinih učenja. Spomenuti elementi ritualnih formalnosti mogu pomoći u stvaranju dobre strukture za praksu.

Vipassana meditacija

Podrijetlo i značenje: Vipassana znači “uvid” ili “jasna vizija”. To je tradicionalna budistička praksa, koja datira iz 6. stoljeća pr. Kr. Vipassana meditacija dolazi iz theravada budističke tradicije, a već ju je popularizirao S. N. Goenka, koji je bio burmansko-indijski učitelj. Rođen je u Burmi iz bogate indijske obitelji, preselio se u Indiju 1969. godine, gdje je i počeo. Želio je podučavati meditaciju. Njegovo učenje je značajno jer je njegov pristup bio znanstveni.

Praksa:

Većina učitelja naglašava svjesnost daha u prvim fazama, kako bi se stabilizirao um i postigla koncentracija. Nakon toga, praksa prelazi na jasan uvid u tjelesne senzacije, mentalne fenomene, koje promatramo iz trenutka u trenutak, bez vezivanja.

Prvi aspekt razvoja je razvijanje koncentracije. To se obično postiže svjesnošću disanja.

Usmjeriti pažnju iz trenutka u trenutak, na suptilan osjećaj pokreta trbuha, njegovih uspona i spuštanja. Alternativno, možete se fokusirati na osjećaj daha koji prolazi kroz nosnice i dodiruje gornje usne – iako to zahtijeva malo više vježbe i spada u napredniji dio vježbe.

Ako se usredotočite na dah, primijetit ćete da se nastavljaju pojavljivati druge percepcije i osjeti: zvukovi, tjelesni osjeti, emocije itd. Jednostavno primijetite te pojave koje se pojavljuju.

Om meditacija

Om Namah Shivaya
Om Mani Padme Hum
okvir
ja…

Za mnoge praktičare ovo je lakši oblik meditacije. Obično misle da je lakše usredotočiti se na mantru nego na disanje u meditaciji. Budući da je mantra riječ, a misli obično doživljavamo kao riječi, takav oblik nam može biti lakši za održavanje fokusa. Posebno je korisno kada je um pun misli.

Najpoznatija takva tehnika, koja je najraširenija na Zapadu je Transcendentalna meditacija (TM) koja je obrađena u više od 600 znanstvenih radova.

Meditacija na treće oko

Fokus se stavlja na mjesto između obrva, neki ga nazivaju mjestom trećeg oka ili očne čakre. Tijekom meditacije pažnja je stalno usmjerena na ovo mjesto, kao sredstvo za smirivanje uma.
Meditacija na čakre – praktičar se fokusira na jednu od sedam čakri. Vizualizacije i pjevanje određene mantre obično se rade za svaku čakru. Najčešće se radi na srčanoj čakri, trećem oku i krunskoj čakri.

Meditacija o gledanju – Tratak

Fiksiranje pogleda na vanjski predmet, obično svijeću, sliku ili simbol (Yantra.) Radi se s otvorenim očima, a zatim se oči zatvore. Nakon što zatvorite oči, trebali biste zadržati sliku predmeta u “umu”.

Kundalini meditacija

To je vrlo složen sustav prakse. Cilj je probuditi “kundalini energiju”, koja uspavana leži u dnu kralježnice. Služi za razvoj nekoliko psihičkih centara u tijelu. S ovom praksom treba biti oprezan.

Kriya yoga – meditacija

Predstavlja skup disanja i meditacije koje je podučavao Paramahamsa Yogananda. To je meditacija prikladna za one koji imaju predan temperament i traže duhovne aspekte meditacije.

Zvučna meditacija (Nada joga)

Započinje meditacijom na vanjske zvukove, ambijentalne glazbe poput indijske flaute, tijekom koje se vježbač fokusira samo na ono što čuje. Praksa tako razvija sluh za “unutarnje glasove” koji dolaze iz tijela i uma. Konačni cilj je čuti para nadu, tj. unutarnji zvuk OM.

Tantra meditacija

Predstavlja vrlo bogatu tradiciju s desecima različitih vrsta meditacije koja nastoji usmjeriti božansku energiju makrokozmosa ili božanstva u ljudskom mikrokozmosu za postizanje siddhija (moći) i prosvjetljenja.

Nastala je u 4. stoljeću i imala je snažan utjecaj na hinduizam i budizam. Ne ulazeći u detaljniju podjelu, važno je napomenuti da mnoge od spomenutih meditacija pripadaju ovom pravcu koji se dijeli na lijevu i desnu tantru.

Meditacija na upit

Dolazi od Ramane Maharshija i zovemo ga atma vichara. To znači “istražiti” pravu prirodu, kako bi se pronašao odgovor na pitanje: “Tko sam ja?”

Najpoznatiji praktičari ove meditacije i avidya sustava su: Mooji, Adyashanti i Eckhart Tolle.

Ova praksa je vrlo jednostavna, ali i vrlo suptilna. Vaš osjećaj sebe je središte vašeg svemira. Međutim, to “ja” je samo naljepnica. To je najveća tajna našeg života.

Samoispitivanje ili pitanje: “Tko sam ja?” Služi za odbacivanje bilo kakvih verbalnih odgovora koji se mogu pojaviti i za korištenje pitanja jednostavno kao alata za privlačenje pozornosti na osjećaj: Ja jesam. Postanite jedno s tim pitanjem, idite duboko. Otkrit će vaše pravo ja. To nije intelektualna potraga, to je pitanje kako preusmjeriti pozornost na bitak – Ja jesam, gdje se sve izvana doživljava kao komešanje ispunjeno intelektualnim i lažnim oblicima života, a to iskustvo dolazi intuitivno.

Recimo, naljutite se i zapitate se: tko je taj koji se ljuti? Pitanje je jednostavno i snažno i stvara osjećaj prisutnosti.

Kineska meditacija

Taoistička meditacija povezana je s kineskom filozofijom i religijom. Naglašava život u skladu s prirodom ili Taom.

Glavna karakteristika ove vrste meditacije je stvaranje, transformacija i kruženje unutarnje chi energije. Cilj je smiriti tijelo i um, sjediniti tijelo i duh, pronaći unutarnji mir i uskladiti se s Taom.
Postoji nekoliko različitih vrsta taoističke meditacije. Na primjer:

Sjedni mirno i isprazni sve mentalne slike (misli, osjećaje) iz sebe, zaboravi na sve. U tom stanju prikupljaju se životna snaga i “duh” i tada se punimo energijom ili chijem.

Kršćanska meditacija

Ima ih nekoliko, s tim da treba znati da pravoslavna tradicija veću važnost pridaje kontemplaciji, za razliku od katoličanstva. S druge strane, u današnje vrijeme postoje kršćanski redovi koji također koriste istočnjačku meditaciju. Jedan od nepoznatijih je isusovački svećenik koji poučava zen u Japanu. U katoličkoj tradiciji isusovci najveći naglasak stavljaju na kontemplaciju.

Evo nekoliko kršćanskih meditacija:

Kontemplativna molitva – koja obično uključuje tiho ponavljanje svetih riječi ili rečenica s fokusom na pobožnost.

Kontemplativno čitanje ili jednostavno “kontemplacija”, koja uključuje duboko razmišljanje o učenjima i događajima iz Biblije.

„Sjediti s Bogom“ – obično prethodi razmatranje ili čitanje na koje se usredotočite.

 

Foot: Freepik