Šećer i zdravlje: kako utječe na tijelo i zašto ga unosimo više nego što mislimo

Šećer u većim količinama može negativno utjecati na razinu energije, hormone, metabolizam i cjelokupno zdravlje. Osim u slatkišima, nalazi se i u brojnim prerađenim namirnicama poput jogurta, pahuljica i umaka. Dugoročno, pretjeran unos povezuje se s povećanim rizikom od upala, dijabetesa tipa 2, bolesti srca i poremećaja raspoloženja. Smanjenje unosa šećera može pomoći stabilizaciji energije, boljem snu i uravnoteženijem radu organizma.

Šećer je postao gotovo neprimjetan dio svakodnevice. Nalazi se u desertima koje biramo svjesno, ali i u hrani za koju vjerujemo da je zdrava. Upravo zato mnogi stručnjaci danas upozoravaju da ga unosimo znatno više nego što mislimo.

I dok nam povremena slatkoća donosi trenutak zadovoljstva, redovita i prekomjerna konzumacija može utjecati na razinu energije, hormone i dugoročno zdravlje. Šećer ne djeluje naglo, već tiho i postupno, kroz male, svakodnevne izbore.

Šećer nije samo prehrambena tema, već i pitanje metabolizma, hormona i unutarnje ravnoteže tijela.

Što je šećer i gdje se sve skriva

Šećer se ne nalazi samo u slatkišima, već i u mnogim industrijski prerađenim namirnicama pod različitim nazivima. To mogu biti glukozni, škrobni i fruktozni sirupi i druge varijante kojima prehrambena industrija obogaćuje proizvode.

Ne nalazi se samo u kolačima, keksima i drugim slatkišima, već i tamo gdje ga uopće ne očekujemo, primjerice u voćnim jogurtima, pahuljicama za doručak, sušenom voću, voćnim sokovima i brojnim prerađenim proizvodima.

Kako šećer utječe na tijelo i hormone

Šećer utječe na cijeli organizam. Nagle promjene razine šećera u krvi, do kojih dolazi njegovom čestom konzumacijom, mogu dovesti do problema s koncentracijom, umora i povećanog stresa.

Nagle promjene razine šećera u krvi mogu dovesti do umora, razdražljivosti i povećanog osjećaja stresa. Šećer povećava razinu stresnih hormona, a smanjuje razinu smirujućih hormona i važnih minerala u tijelu.

Ako želiš dublje razumjeti kako prehrana utječe na hormone, pročitaj i naš vodič o prirodnoj podršci hormonalnoj ravnoteži.

Ovisnost o šećeru: postoji li zaista

Mnogi od nas su osjetljivi na šećer ili razvijaju obrasce koji podsjećaju na ovisnost. Razlika između ta dva stanja može biti velika.

U prvom slučaju osoba može odoljeti želji za slatkim, dok se u drugom javlja snažna potreba za šećerom povezana s promjenama u kemiji mozga. Kod nekih ljudi konzumacija šećera može potaknuti obrasce slične ovisnosti, posebno kroz utjecaj na dopamin.

Osoba osjetljiva na šećer može uzeti red čokolade, a ostatak spremiti za slijedeći dan, no i slijedeći dan opet želi uzeti komad jer šećer stvara potrebu. Ovisnost znači da se izgubila kontrola nad konzumacijom te da se dobiju apstinencijske smetnje ukoliko se prestane.

Šećer i energija: zašto dolazi do umora

Daje li šećer energiju? Na prvi pogled, čini se da daje, ali učinak je kratkotrajan.

Kad unosimo šećer, gušterača proizvodi inzulin kako bi regulirala razinu glukoze u krvi. No, velika količina šećera potiče naglo izlučivanje inzulina, nakon čega dolazi do brzog pada šećera i osjećaja umora.

Iako kratkoročno daje osjećaj energije, šećer dugoročno može dovesti do naglog pada energije i iscrpljenosti.

Zanimljivo je da šećer i stres djeluju u krugu, jer hormon kortizol povećava razinu šećera u krvi, dok istovremeno potiče želju za slatkim.

Posljedice prekomjernog unosa šećera

Konzumacija šećera može imati niz negativnih učinaka na organizam. Povezuje se s povišenim krvnim tlakom, povećanjem masnoća u krvi i opterećenjem kardiovaskularnog sustava.

Utječe i na živčani sustav, potiče izlučivanje stresnih hormona poput adrenalina i noradrenalina te kratkotrajno povećava razinu dopamina, što može dovesti do promjena u raspoloženju.

Dugoročno može pridonijeti upalnim procesima u tijelu, smanjenju iskorištavanja važnih minerala poput kalcija i magnezija te oslabiti imunološki sustav.

Kod djece se može povezati s nemirom i hiperaktivnošću, dok kod odraslih može pridonijeti osjećaju iscrpljenosti, razdražljivosti i promjenama raspoloženja.

Konzumacija šećera izaziva cijeli niz negativnih posljedica:

• Povećava krvni tlak

• Pridonosi začepljenju žila i kardio vaskularnim bolestima

• Pridonosi povećanju masnoće u krvi

• Stvara previsoku temperaturu pri sagorijevanju u stanicama te time oštećuje antioksidanse i druge vitalne supstance

• Povećava izlučivanje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina

• Kratkotrajno stimulira izlučivanje dopamina u mozgu što trenutno povećava oštrinu i koncentraciju u razmišljanju, ali dugoročno dovodi do smanjenja količine dopamina u mozgu

• Djeluje na opijatski sustav u mozgu, tj. na vlastite tjelesne supstance protiv bolova – prevelika upotreba dovodi do povećanja bolova u tijelu

• Stvara nemir i neravnotežu među signalnim supstancama u mozgu na isti način kao morfij i nikotin

• Dovodi do izlučivanja serotonina i endorfina, koji trenutno djeluju smirujuće i daju osjećaj zadovoljstva; prekomjerna konzumacija dovodi, međutim, do suprotnog efekta

• Smanjuje iskorištavanje kalcija i magnezija u tijelu

• Pridonosi upalnim procesima i oslabljuje imunološki sustav organizma

• Muškarci postaju umorni, iritirani i agresivni

• Žene postaju potištene, depresivne i bezvoljne

• Djeca postaju hiperaktivna, nemirna i razdražljiva.

Šećer i dugoročno zdravlje

ŠEĆER MIJENJA METABOLIZAM 

Šećer mijenja metabolizam, potiče debljanje i povezuje se s razvojem dijabetesa tipa 2. Među pacijentima koji su zbog pretilosti do kraja života ovisni o inzulinu su mladi, ali i djeca ispod 10 godina.

Šećer potiče i astmu, promjene raspoloženja, ubrzava razvoj bolesti srca i povišeni krvni tlak.

Dugoročno, česte oscilacije šećera u krvi mogu pridonijeti hormonalnoj neravnoteži, što se često očituje kroz umor, promjene raspoloženja i probleme s ciklusom.

Može potaknuti srčani udar

Šećer je loš za srce čak i kod naizgled zdravih osoba. Studije pokazuju da šećer potiče jetru da proizvodi ureičnu kiselinu, što povisuje tlak. A povišen tlak povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Osim toga, šećer utječe i razinu kolesterola te dovodi do oštećenja krvnih žila. Sve navedene probleme možete razviti i ako imate normalan indeks tjelesne mase.

Potiče gljivične infekcije

Prehrana puna šećera može biti faktor zbog kojeg češće dolazi do gljivičnih infekcija. Češće dolazi i do upale sluznice usta. Oni koji su skloni takvim infekcijama, trebaju smanjiti unos šećera i velike su šanse da će doći do naglog poboljšanja općeg zdravstvenog stanja.

Može uzrokovati demenciju

Neki dokazi upućuju na to da kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno demencije.

Šećer je poput alkohola štetan za jetru

S obzirom na štetu koju stvara jetri, neki stručnjaci vjeruju da je šećer u istom rangu s alkoholom. Kalorije koje se ne potroše pohranjuju se u jetri u obliku masti, što tijekom vremena može dovesti do stanja koje se naziva masna jetra, čiji uzrok nije alkohol.

Bolest je češća kod muškaraca nego kod žena i češće se javlja nakon 50. godine. Iako većina oboljelih ima prekomjernu tjelesnu težinu, moguće je razviti masnu jetru čak i ako imate normalan indeks tjelesne mase, ali unosite previše šećera.

Ne liječi li se, jetra postaje puna ožiljaka, što rezultira cirozom – nepopravljivom štetom na jetri. Kad jetra postane masna, to mijenja način na koji tijelo obrađuje šećer. Naime, kad su organi puni masnoća, inzulin nije tako osjetljiv i ne djeluje brzo.
Fruktoza može uzrokovati probavne probleme

Previše šećera dovodi do toga da fruktoza završi u crijevima, gdje je fermentiraju bakterije koje se tamo nalaze, što uzrokuje simptome kao što su vjetar, krčanje crijeva i proljev.

Veći rizik od raka

Uza sve navedeno, brojne studije su otkrile da ljudi s visokim razinama šećera u krvi imaju veću vjerojatnost za razvoj raka, uključujući i rak jetre, gušterače, dojke i debelog crijeva.

Moguće je da su povišene razine glukoze povezane s povećanim količinama faktora rasta (koji stimuliraju stanice da se razmnože) i upalnim čimbenicima što, ubrzava rast crijevnih polipa od kojih se neki kasnije razviju u rak.

Istraživanje američkih znanstvenika s University of Alabama sugerira kako ograničavanje konzumacije šećera ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje, a posebice na rak. Pokazalo je kako smanjena izloženost glukozi povećava izglede za uspješnu borbu imunološkog sustava protiv stanica raka. Dokazano je, naime, da se stanice raka hrane šećerom, kako bi održale svoj rast. Uz to što će zaustaviti rast kancerogenih stanica, smanjene količine šećera u organizmu produžit će i životni vijek zdravih stanica, poručuju istraživači.

Šećer će vas postarati

Smatra se da razgradnja šećera u tijelu usporava proizvodnju kolagena i vlakana elastina kože.

Skriveni oblici šećera u industrijskoj hrani

Šećer u proizvodnji dolazi u različitim oblicima, a na deklaracijama se često skriva pod drugim nazivima.

To mogu biti kukuruzni sirup, dekstroza, fruktoza, glukoza, invertni šećer, izoglukoza, levuloza, maltoza, melasa i saharoza.

Zato je važno čitati deklaracije i prepoznati različite nazive pod kojima se šećer pojavljuje.

Kako smanjiti unos šećera bez naglih restrikcija

Briga o zdravlju ne događa se u jednom velikom potezu, već u svakodnevnim, tihim odlukama koje ponavljamo. Upravo zato Svjetski dan zdravlja svake godine podsjeća koliko su male navike važne za dugoročnu ravnotežu tijela i uma.

Jedan od tih izbora je i odnos prema šećeru, koji, iako svakodnevan, ima snažan utjecaj na našu energiju, hormone i opće stanje organizma.

Već danas možete početi živjeti zdravije, a pritom je nužno na umu imati jednu informaciju. Šećer je uvijek – šećer. Bez obzira je li riječ o bijelom ili smeđem šećeru, ili umjetnim zaslađivačima koje koristite kao zamjenu.

Pripazite na hranu koju kupujete jer šećera ima i u namirnicama poput jogurta, tjestenine, juha, umaka ili kašica za djecu. U masovnoj prehrambenoj industriji šećera ima i u namirnicama koje nose oznaku prirodnog ili zdravog proizvoda pa svakako provjerite deklaraciju.

Oslobodimo li se ovisnosti o šećeru, vraća nam se bolje raspoloženje i unutarnje zadovoljstvo, poboljšava san, smanjuje rizik za dijabetes i druge bolesti, gubi se na težini, smanjuje se rizik od gljivičnih infekcija i osteoporoze, smanjuju se prehlade i infekcije, imamo više energije i samopoštovanja.

Možda ovo posljednje zvuči čudno, no jedenjem slatkog postajemo slabiji. Kao i droga, šećer nas izjeda, stvara prazninu iznutra i sprječava da se osjećamo potpuni.

Najčešća pitanja oko šećera

Koliko je šećera dnevno sigurno unositi?

Preporuke se razlikuju, ali većina zdravstvenih organizacija savjetuje ograničiti unos dodanog šećera na manje od 10 % dnevnog kalorijskog unosa.

Je li smeđi šećer zdraviji od bijelog?

Smeđi šećer sadrži minimalne razlike u mineralima, ali u praksi ima vrlo sličan učinak na organizam kao bijeli šećer.

Kako prepoznati skriveni šećer u hrani?

Najbolji način je čitanje deklaracija, jer se šećer često pojavljuje pod različitim nazivima poput sirupa, dekstroze ili fruktoze.

Može li se smanjiti želja za slatkim?

Da, stabilna prehrana, dovoljno proteina i kvalitetan san mogu značajno smanjiti potrebu za šećerom.

 

Foto: Freepik, Pexels