Slagalica života: Što nas doista čini sretnima prema najdužem harvardskom istraživanju

Riječ „slagalica” u doslovnom značenju odnosi se na fizičku slagalicu (engl. puzzle) koja se sastoji od više dijelova koji se slažu u smislenu cjelinu, a u prenesenom na složenu situaciju, predmet ili osobu koju nam je teško shvatiti ili riješiti, poput problema ili zagonetke. Vjerojatno ne postoji ljudsko biće koje se, stalno ili povremeno, ne propitkuje kako si posložiti život da bismo bili sretni, a odgovor koji pokušavamo dokučiti znatno više nalikuje zagonetki nego jednostavnoj izjavnoj rečenici. Ipak, čini se da je znanost došla do nekih uvida koji nam mogu dati jasne i konkretne smjernice na putu do sreće.

Najdugovječnije istraživanje sreće na svijetu – Harvardsko istraživanje razvoja odraslih

Kako je započelo Harvardsko istraživanje

Harvardsko istraživanje o razvoju odraslih započelo je 1938. godine, a traje još i danas što ga čini najdugovječnijim dubinskim longitudinalnim istraživanjem izvora sreće i blagostanja u ljudskom životu na svijetu. Započelo je kao dva odvojena istraživanja: jedno na uzorku 268 harvardskih studenata povoljnijeg socioekonomskog statusa (Grantovo istraživanje) i drugo na uzorku 456 dječaka iz radničkih, uglavnom siromašnih bostonskih obitelji (Glueckovo istraživanje). Njihovim spajanjem formiran je početni uzorak od 724 ispitanika muškog roda koji je s vremenom proširen na njihove supruge i djecu, a danas i unuke. Istraživanje je trenutno u 87. godini provedbe i obuhvaća više od 1.300 potomaka prvobitna 724 ispitanika, a od 2015. godine ga vodi psihijatar dr. sc. Robert Waldinger zajedno s psihologom dr. sc. Marcom Schulzom. Upravo su oni zaslužni za širenje glasa o rezultatima istraživanja diljem svijeta kroz knjigu „Dobar život“ (Planetopija, 2023.) i Waldingerove nastupe na platformi TEDx Talks 2015. i 2022. godine.

Od početka istraživanja do danas podaci o ispitanicima prikupljali su se različitom učestalosti putem intervjua, medicinskih pregleda, psihologijskih testova, anketa o zadovoljstvu životom, a odnose se na zdravlje, stupanj izloženosti stresu, obitelj, posao, međuljudske odnose i stil života. Otkad je Robert Waldinger preuzeo vođenje istraživanja ispitanicima se svake dvije godine šalju opsežni upitnici, svakih pet se provjerava zdravstveno stanje, a intervjui uživo u domu ispitanika provode se jednom u petnaest godina. Ovako sveobuhvatan pristup prikupljanju informacija o ispitanicima i njihovim životima ima za cilj odgovoriti na pitanje što čini dobar život, odnosno što nam je potrebno da bismo osjećali blagostanje i sreću u životu.

Dvije vrste sreće – hedonizam i eudaemonija

U psihologiji se razlikuju dvije vrste sreće i zadovoljstva. Prolaznu sreću koju omogućuju razni užici poznajemo kao hedonizam, a sreća koju osjećamo zato što vjerujemo da naš život vrijedi i ima smisla unatoč usponima i padovima koje doživljavamo krije se iza pojma eudaemonia. Prije više od dvije tisuće godina upotrijebio ga je Aristotel u želji da opiše stanje sreće, blaženstva i blagostanja koji proizlaze iz dubokog osobnog uvjerenja i osjećaja osobe da njen život ima smisao i svrhu. Harvardsko istraživanje želi otkriti postoji li univerzalni recept za eudaemoniju.

Ključni nalaz istraživanja – odnosi su temelj dobrog života

Dosadašnji nalazi istraživanja pokazuju da je najjači prediktor zdravlja, dugovječnosti i zadovoljstva životom kvaliteta i učestalost bliskih odnosa. Također, pokazuju da je dobre odnose potrebno svjesno uspostavljati i održavati jer, u protivnome, gube na kvaliteti.

Ovaj ključni uvid može se proširiti na još vrijednih i zanimljivih zapažanja koja su proizašla iz gotovo devet desetljeća kontinuiranog prikupljanja i analiziranja podataka o tijeku ljudskog života.

Za dobar život trebamo zdravu prehranu, tjelovježbu, osjećaj svrhe i povezanost s drugima.

Ne postoji poslovni i privatni život. I vrijeme koje provodimo na poslu je naš život. Zadovoljstvo vremenom provedenim na poslu i zadovoljstvo vremenom provedenim kod kuće su povezani, a oba ovise o kvaliteti međuljudskih odnosa koje ostvarujemo na poslu i kod kuće.

Dobar život nije odredište nego put i ljudi koji njime idu s nama. U svakom trenutku odlučujemo komu i čemu ćemo posvetiti svoju pozornost.

Svijest o prolaznosti života potiče nas na definiranje prioriteta.

Novac utječe na zadovoljstvo životom samo dok ga nemamo dovoljno za podmirenje temeljnih potreba, a kad smo egzistencijalno osigurani daljnje povećanje materijalnog bogatstva ne utječe značajno na osjećaj sreće.

Na razinu sreće manje utječe stvarnost, a više naša (ne)ispunjena očekivanja kako bi stvarnost trebala izgledati.

Svaki život je nepredvidljiv, ali su važne odluke koje donosimo vezano uz ono što nam se događa.

Za opstojnost i kvalitetu odnosa nisu presudni izazovi s kojima se u njima susrećemo nego kako ih rješavamo.

Vrijeme i pozornost ne možemo nadoknaditi. Najučinkovitiji smo i najkreativniji kad se usredotočimo na jednu stvar.

Kvaliteta naših odnosa i osjećaj zadovoljstva životom uvelike ovisi o našem umijeću prilagodbe promjenjivim životnim okolnostima.

Kako živjeti bolji i sretniji život – praktični savjeti

Navedeni uvidi mogu nas potaknuti na razmišljanje koje su to konkretne aktivnosti koje možemo poduzimati iz dana u dan da bi nam život bio bolji, a mi sretniji. Kad bismo sami sebi davali savjete utemeljene na dosadašnjim rezultatima harvardskog istraživanja o razvoju odraslih oni bi glasili otprilike ovako:

Odnos sa sobom

Jedi zdravo, spavaj dovoljno, kreći se redovito.

U svakom trenutku znaj što su ti prioriteti.

Radi ono što za tebe ima smisla ili pronađi smisao u onome što radiš.

Usporedba s drugima, čak i kad je u našu korist, umanjuje osjećaj sreće. Zato se uspoređuj isključivo sam(a) sa sobom tijekom vremena.

Trenuci samoće su prilika za predah i susret sa sobom. Nemoj ih izbjegavati nego ih iskoristi da se zapitaš kako si, što ti je važno i živiš li u skladu sa svojim prioritetima.

Odnosi s drugima

Njeguj odnose koji te ispunjavaju i vesele, a postavljaj granice u onima koji te iscrpljuju.

Redovito planiraj vrijeme za druženje uživo, poziv ili barem slanje poruke onima do kojih ti je stalo.

Pristupaj ljudima sa znatiželjom i empatijom. Pokaži iskreno zanimanje za njih i aktivno ih slušaj. Ovo posebno vrijedi za održivost i kvalitetu partnerskih odnosa.

Ne pretpostavljaj što drugi misle ili osjećaju. Pitaj ih. Ne očekuj da drugi znaju što ti misliš ili osjećaš. Reci im.

Stvaraj okruženje u kojem drugi mogu biti autentični.

Sukobi su neizbježni. Uči se kako ih konstruktivno rješavati, a ne kako ih izbjegavati.

Pomaži drugima i dopusti da oni pomognu tebi kad ti je potrebno. Velikodušnost djeluje dvosmjerno: usrećuje nas i kad dajemo i kad primamo.

Odnos prema životu

Živi u sadašnjosti i usredotoči se na ono što radiš ovdje i sada. Ako ti misli bježe u prošlost ili budućnost znači da trebaš mijenjati sadašnjost.

Život se sastoji od dobrih i loših dana, ugodnih i neugodnih iskustava. Uloži svoje vrijeme i trud u ovladavanje učinkovitim načinima nošenja sa stresom, a ne u izbjegavanje loših i neugodnih iskustava pod svaku cijenu.

Jedan od temeljnih preduvjeta za ispunjen život jest raditi posao koji nam, osim izvora prihoda, pruža osjećaj smisla i svrhe te okruženje u kojem se povezujemo s drugima na dobar način.

Tijek i kvaliteta života uvelike ovise o našoj spremnosti da prihvatimo okolnosti na koje ne možemo utjecati i uočimo prilike koje nam se pružaju. Nerijetko će umijeće improvizacije biti najbolja strategija za prevladavanje izazovnih životnih situacija.

Samo je promjena stalna. Kad se dogodi, ne opiri joj se i ne ignoriraj je nego joj se prilagodi najbolje što znaš. I ne samo to, aktivno djeluj u smjeru promjena koje želiš vidjeti u svom životu. Konačno, zapamti da nikada nije kasno za napraviti promjenu (malu, najmanju) koja će ti poboljšati život.

Sreća se ne događa – ona se gradi

Doista, život je poput slagalice. Sastoji se od različitih dijelova koje treba uklopiti u smislenu cjelinu. Svaki dio ima svoje mjesto i mora biti cjelovit sam po sebi da bi se uklopio s ostalima. Uz to, svaki dio je dinamična cjelina koja se mijenja s vremenom i okolnostima. Zato slagalicu života nije moguće jednom složiti u smislenu cjelinu s kojom smo zadovoljni i da takvo stanje ostane nepromijenjeno s protokom vremena.

Možda postoje dijelovi slagalice bez kojih slika života još uvijek može biti postojana, ali ne i cjelovita. Svatko od nas odlučuje za sebe koji su to dijelovi bez kojih naša slagalica svejedno može opstati, a koje dijelove nikako ne želimo izostaviti. Ipak, harvardsko istraživanje o razvoju odraslih dalo je poprilično jednoznačne odgovore koji dijelovi slagalice se izdvajaju kao univerzalno važni za dobrobit svakog čovjeka i naglasilo još jednu važnu činjenicu, a to je da se sreća ne događa nego joj je potrebno posvetiti pažnju, vrijeme i poduzimati konkretne aktivnosti da bi nas pratila kroz život.

 

Možda želite pročitati i sljedeće:

Sreća iziskuje trud

Mikrotrenuci sreće: Male navike za više mira i zadovoljstva

 

Foto: Pexels, Freepik