parallax background

Halloween iza maske

Smrt je novi početak
listopad 31, 2019
halloween smoothies
Bit ćete prestravljeni ovim Halloween napitcima
listopad 31, 2019

 

U drvenoj kolibi, s ognjištem na sredini i otvorom povezanim sa zvjezdanim nebom, Majka priprema stol za proslavu i razmješta uzvanike.

Njeno mjesto je odmah pored ulaznih vrata. Na vrhu stola je mjesto predviđeno za Oca. Lijevo od Oca smjestit će se Djed, a niže njega Baka. Pored Majke nalazi se Ujak. Na drugom kraju stola, nasuprot Ocu nalazi se starija Kćer. Mjesta je malo pa će Sin i mlađa Kćer sjediti za malim stolom, tamo pored ognjišta. Kada su mjesta podijeljena na stol se servira objed. Vani je mrak. Lijevo od ulaznih vrata, s vanjske strane, nalaze se poslastice. Prilazni put je osvijetljen zapaljenim svijećama.

Mjesto radnje je sadašnja Republika Irska. Vrijeme radnje seže unazad 2500 godina. Točnije 31. listopada, kraj godine i vrijeme keltskog festivala Samhain (čita se sov-in). U ovom prizoru važno je napomenuti da Djed, Ujak i najstarija Kćer više nisu među živima.

halloween

Korijeni noći vještica

Kelti su 1. studenog slavili Novu godinu, a noć uoči provodili su pozdravljajući se s ljetom i obiljem te dočekivajući hladnu i mračnu zimu. Vjerovali su da je te noći granica između svjetova živih i mrtvih vrlo tanka, mutna te poput koprene propusna za duhove umrlih. Bila je to prilika za slavlje i druženje.

U 18. stoljeću Crkva počinje slaviti praznik Svih Svetih koji znakovito datumom i temom podsjeća na keltski Samhain. Tada se prvi puta pojavljuje i riječ Halloween, što dolazi od staroškotskog All Hallows Eve (večer uoči Svih svetih). Ako zakoračimo dublje u tajne Halloweena vidjet ćemo da je ta noć posebna diljem svijeta te se ikonografski provlači kroz mnoge kulture, koje zadnji dan listopada doživljavaju kao granicu između doba izobilja i neimaštine, svjetla i mraka, toplog i hladnog, živih i mrtvih.

halloween

 

Za Halloween ili Noć vještica, veže se i običaj prerušavanja. Sam običaj maskiranja potekao je od legendi koje kažu da prerušavanjem u duhove, vještice, kosture i sličnu svitu, možemo utjerati strah u kosti i samome vragu te se tako zaštiti od duhova i drugih kreatura koje se na Halloween mogu vratiti u svijet živih.

Danas svjedočimo potpunoj degeneraciji i komercijalizaciji Halloween-a, koji postaje dan za zabavu, strašenje i prikazivanje smrti kao nečega strašnog, tamnog i stranog ljudskom postojanju. Prava istina bliža je tome da je smrt mijena i normalan dio životnog ciklusa koji svakodnevno možemo promatrati od najmanjih skala pa sve do onih najvećih.

Komercijalizacija Halloweena stiže nam iz Amerike, kao u konačnici i sav konzumerizam. Iako je do ne tako davno, gotovo pravilo bilo u večerašnjoj noći na prozorima kuća vidjeti upaljene lampione, danas nam se s prozora ili kućnih pragova češće smješkaju izdubljene bundeve.

halloween

Bundeva nije ona koja se prva dubila

Irska legenda kaže da je davno živio kovač Jack. Bio je škrt. Bio je i domišljat. U dva navrata prevario je i samoga Vraga, a kada je na kraju krenuo u “onaj svijet”, vrata Raja bijahu mu zatvorena, a na pragu Pakla dočeka ga prevareni Vrag. Za osvetu posla ga u mrak da nađe put kući, a kako bi mu se i narugao da mu žeravicu misleći da ju neće moći nositi u dlanovima. Ali Jack je u džepu imao repu te ju je izdubio, a žeravicu smjestio u nju. Tako je nastao Jack O Lantern (u prijevodu Jack Fenjer, a u Americi i sam naziv za izdubljenu bundevu) kao simbol duše koja luta među svjetovima.

hocus pocus

Dok je kod nas običaj blagdan Svih Svetih provesti u tugovanju za onima koji u ovoj stvarnosti više nisu s nama, mnoge zemlje, jednako tako dominantno kršćanske, ovaj blagdan doživljavaju kao jedan od najsretnijih u cijeloj godini. Tako je meksički Día de los Muertos možda i najpoznatiji primjer dvodnevne proslave, gdje se obitelji okupljaju, vesele, prisjećaju umrlih, zajednički mole…

Kao i mnogi drugi običaji koje smo prigrlili i prihvatili kao “normalne”, tako i Halloween, Noć vještica te blagdan Svih Svetih, arhetip imaju u nečem puno dubljem i puno starijem od nas samih i civilizacije kakvu danas poznajemo. Zato oprezno s trivijalizacijom, jer vještice su možda preživjele.

 

Indira Juratek

 

Foto: Unsplash, Screenshot

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.