10 nijansi kreativnosti: Pitali smo glazbenike

 

Vjerujemo da biti dobro možemo samo onda kada dopustimo da se ono iskonsko naše izrazi kroz nas. Tu kreativnost svi imamo u sebi, ona je iskra koja ljude kroz tisućljeća pokreće. Probuđena kreativnost otvara vrata mističnom iskustvu.

Kako kaže Osho energija kreativnosti nema formu niti strukturu, a opet sve forme i strukture proizlaze iz nje. Kreativnost izranja iz sklada i jednote s božanskim, s onim mističnim i nedokučivim. Tada je kreativnost radost kreatoru i blagoslov ljudima.

Novom #budidobro rubrikom 10 NIJANSI KREATIVNOSTI želimo čuti što je kreativnost za vas, kako ju živite, kako stvarate. Želimo i pokazati da je kreativnost baš sve čemu dopuštamo da raste iz nas, jer tada smo najbliži božanskom, tada smo kreatori, tada smo bogočovjek.

Nije bitno koji oblik kreativnost poprima – je li to pjevanje, slikanje ili sadnja vrta, kuhanje… Ono što je važno je biti otvoren za ono što se želi izraziti kroz nas.

Do sada smo u ovom zanimljivom putovanju ugostili fotografe, dizajnere nakita, food blogere i keramičare, a danas smo pitali glazbenike Na koji način im kreativno izražavanje u glazbi pomaže da budu dobro?

U nastavku pročitajte što su nam odgovorili, ali uživajte i u njihovoj glazbi koja je toliko potrebna u našim životima.

Zvjezdan Ružić

Glazba je sama po sebi neka vrsta meditacije. Inspiracija ne dolazi iz glave – dolazi od neba. Tako da – svaki puta kada sam u potpunosti predan glazbi – osjećam se povezan sa Stvoriteljem. Ljudi često vole preuzimati zasluge za sve neke “genijalne odluke.. vizije”, no ja se ne osjećam samim dok stvaram. Zapravo, za većinu toga imam osjećaj da je došlo kao neki dar. A time sam dobro – blagoslovljen za sve ono lijepo što mi Bog poklanja. ❤️

@zvjezdan_ruzic

Foto: Matea Smolčić Senčar

Aklea Neon

Znam da smo svi satkani od glazbe. Znam da je glazba lijek, a ja sam pjesma zemlje. Znam da je glazba jezik somatike i emocije. Znam da se progres postiže kroz kreaciju. Znam da imaginacija, sudjelovanje i umjetničko izražavanje kultiviraju socijalne promjene. Znam da glazba okuplja, bodri i kreira sutrašnjicu. Dobro mi je čim se podsjetim na sve ove stvari, možeš misliti koliko mi je tek dobro kad zasviram 😉 Glazba je moj ultimativni antidot.

@aklea_neon

Foto: Valerio Baranović

Naš intervju s Akleom Neon možete pročitati ovdje.

Zoran Badurina

Vjerujem da je svatko od nas na neki način iskusio kreativnost.
Kreativnost je konstantno prisutna i ona je u svemu.
Nemoguće je ne biti kreativan.
Ali postoje i posebni trenuci kada znaš da si u sebi zakoračio u nešto posebno.
Za mene je to trenutak u kojem osjetim da se stvara poveznica s jednim drugim, višim i jasnijim svijetom.
Taj svijet zovem “jezero” u kojem sve već postoji i sve pjesme su već tamo, samo ih treba čuti.
Možeš ih čuti samo u trenucima kada ti je čisto srce. Kada mi je srce čisto, ja sam dobro.

@jonathanband

Foto: Saša Huzjak

Naš intervju sa Zoranom Badurinom možete pročitati ovdje.

Mary May

Kreativno izražavanje mi pomaže da budem.
Kad sam zaista osvijestila kreativnu potrebu u sebi, a to je bilo prije neke 4 godine, i kad sam shvatila da to nije nešto što se događa usput, dok ni ne gledam, nego je integralan dio moje osobnosti, počela sam tome posvećivati pozornost na drugačiji način. Primjećujem da se smjer kreativnosti mijenja, dolazi na valove, nekad u glazbi, nekad u pisanju poezije, nekad imam snažnu potrebu napraviti neko djelo, kolaž, crtež, nekad me kuhanje inspirira jače nego inače pa se posvetim nečemu u čemu do tad nisam bila vješta. Voljela bih biti kreativna i na načine koje do sad nisam ni osvijestila, volim provoditi vrijeme s ljudima koji imaju taj žar i sami pa se međusobno pokrećemo. A volim i predahnuti od te plime. Nekad ne treba ništa ni raditi, samo biti, nekad je baš to najteže. Biti sam sa sobom, za sebe, uz sebe, sa svojim mislima i osjećajima. Tad se otvara prostor za nove valove. Tako nekako : )

@mary_may_yay

Foto: Darija Cikač

Naš intervju s Mary May možete pročitati ovdje. 

Darko Terlević

S glazbom sam se susreo u vrlo ranoj životnoj dobi s nekih tri godine slušajući stariju sestru kako satima vježba klavir, upoznajući pritom klasičnu, pop i rock te nešto kasnije jazz, electro, indie, folk i ostale glazbu. Do današnjeg dana pokazala se kao najkonstantnija i sveprisutna crta mog kreativnog izražavanja. Mjesto na kojem oduvijek najbolje funkcioniram i koje me uvijek iznova privlači te neograničeno inspirira svojom raznolikom i svježom formom.

U kontekstu glazbe i zapravo općenito, “Biti dobro” za mene znači biti svjestan svojeg kreativnog karaktera, mana i vrlina te biti na čisto sa stanjem u kojem se trenutno nalazimo. Prepoznati svoj kreativni forte čim ranije, težiti boljem i stalno razvijati ono što vidimo da nam najbolje leži i gdje se osjećamo kao svoj na svome. Ponekad to bude teško s obzirom na okolinu koja nam često stvara dozu nesigurnosti, nameće svoja pravila i viđenja naših životnih puteva. Iz vlastitog iskustva mogu reći da sam najkreativniji onoga trenutka kada sam zadovoljan sa sobom i okolinom koja me okružuje te nemam nikakvih kalkulacija i radim opušteno bez ikakvih očekivanja lišen svake kritike. Tada iz mene, a vjerujem i iz većine drugih ljudi izlazi ta iskonska kreativa. Iako, desi se ponekad da i rad pod pritiskom ili neki teži životni trenuci odigraju neočekivano važnu kreativnu ulogu.

Život s glazbom kroz njeno slušanje, stvaranje i izvođenje uživo ima taj terapeutski učinak koji uvijek u bilo kakvim životnim okolnostima pomaže da resetiram svoj unutarnji sistem i budem zaista dobro.

@thesiids

Foto: Kristijan Vučković

Naš intervju s Darkom Terlevićem možete pročitati ovdje.

Željka Veverec

Vrlo rano sam shvatila da je glazba terapeutska za mene, čak i puno prije nego sam išta znala o njoj osjećala sam se toliko dobro slušajući pjesmu koju volim, izražavala sam svoju tugu, sreću, ljutnju slušajući, plešući ili ponavljajući melodiju koja bi me gotovo meditativno smirila. Ona je bila prije svih saznanja o tome što uopće želim ili mogu, ona je bila lijek.
Danas mi je jasno da naravno osim što slušajući glazbu koju volim pripadam svim onim pričama koje slušam radeći glazbu liječim svoje strahove, male užase života ili slavim svoje male ili velike pobjede …

Kad nastupam ona me konstantno drži u sadašnjem trenutku i to mi možda uspijeva samo uz glazbu, jer kad si na stageu ne postoji jučer ili sutra da bi otpjevao ono što želiš reći moraš biti tu i sada ,moraš se koncentrirati na ovo ovdje, a to omogućuje glazba. Ona je naravno i bijeg, ali i sloboda da možeš reći stvari koje možda nikada ne bi ili još nisi. Ona mi omogućuje da ispričam svoju priču da prekinem neku nit šutnje, boli i usamljenosti, ona je katarzična, utješna, slavljenička ona je toliko toga…

Svi i sve je vibracija dakle zvuk i kad radimo glazbu, slušamo glazbu, reproduciramo glazbu postajemo dio te svemirske vibracije i osjećamo tu povezanost.

@jeveuxartist

Foto: Vanja Vučinić

Naš intervju sa Željkom Veverec možete pročitati ovdje. 

Filip Pavić

Kreativno izražavanje, u mojem slučaju kompozicija i improvizacija, ima doista snažnu moć. Nema ljepšeg osjećaja nego kad se dogodi ona prva iskra nove pjesme, ili kad se ta iskra dovede do kraja i kada je pjesma gotova. Također, improvizacija je najbitnija karakteristika jazza. Ona aktivira nevjerojatan broj raznih dijelova mozga kako bi čovjek mogao u sadašnjem trenutku improvizirati koristeći sve znanje, kreativnost i tehničke vještine koje posjeduje, često na nevjerojatno kompleksne načine. Unatoč toj kompleksnosti i težini jazz improvizacije, a možda i dijelom baš zbog nje, kada se dogode trenuci da sve funkcionira blizu savršenstva, kada su svi glazbenici u “zoni” te komuniciraju jezikom glazbe i improvizacije na telepatskoj razini, mogu se stvarno dogoditi čudesni, transcendentalni trenuci. Takve izvedbe i koncerti doista me napune nevjerojatnom energijom. Svi smo mi jazz glazbenici u konstantnoj potrazi za tim trenucima inspiracije, kada sve teče kao rijeka i kada letimo. To je naš sveti gral.

@fpavic2

Foto: Vedran Levi

Naš intervju s Filipom Pavićem možete pročitati ovdje. 

Maja Posavec

Glazba je dio mene koji često podrazumijevam. Svaki puta kada se iznenadim koliko ima utjecaja na mene , npr. kada se zaljubim u neku pjesmu ili pjevam nešto samo za sebe, iznova se prisjetim sebe kao djevojčice kojoj je glazba bila neizostavan dio svakodnevice. Imam određene pjesme koje mi pomažu povezati se sa određenim emocijama ,te tako su na neki način moja medicina. Jedna od njih je ” I got life” iz mjuzikla Hair, te “Ani’t got no-I got life” Nine Simone. Kada mislim da ništa nema smisla onda si to pustim. One su mi životna podrška 🙂

@majaposavec007

Naš intervju s Majom Posavec možete pročitati ovdje.

Pavle Miljenović

Bavljenje glazbom, točnije sviranje improvizirane jazz glazbe i komponiranje glazbe imaju više pozitivnih učinaka na mene. Prije svega me usrećuju. Sviranje s drugim ljudima i zajedničko kreiranje nečeg jedinstvenog je izvrstan osjećaj, uči te sinergiji za viši cilj – stvaranju nečeg duhovnog i lijepog. Drugi efekt je, rekao bih, meditativni. Svaki put kada komponiram, sviram ili čak samo vježbam instrument, potpuno sam u trenutku. Ne brinem o sutra, ni o jučer, nego samo bivam i rastem. Vjerojatno je slično i u drugim umjetničkim formama kao što su slikanje, pisanje, ples…što dokazuje da je put ekspresije u čovjekovoj biti, genetskom kodu i ne smije se potisnuti i zaboraviti.

@pavle.miljenovic

Luka Šipetić

Mislim da, u trenutku kad započneš nešto stvarati s malo ozbiljnijim naumom, pitanje kreativnosti mora izroniti kao jedna apsolutno čudna i fascinantna pojava. Barem je u mom slučaju tako, pošto sam podjednako vremena proveo razmišljajući o konceptu kreativnosti koliko i stvarajući nešto. Ne mogu reći da mi je proces kreativnosti puno jasniji, no mogu reći da se igranjem s principima djelovanja kreativnosti mogu produbiti i preokrenuti ideje te na i kraju konačni rezultat.
Mislim da sve započinje s idejom, a kreativnost služi kao “udica” kojom ih lovimo. Vjerujem, možda pomalo platonovski, da oko nas postoji milijuni i milijuni ideja koje samo čekaju da ih ulovimo na “udicu kreativnosti”. Kao što se treba znati osluškivati more za ulov ribe, tako se treba znati osluškivati ideje, a kreativnost omogućava to. Što smo više u miru i jedinstvu sami sa sobom, ideje će se brže “uloviti” što smo fragmentiraniji, teže će nas pronaći. Mislim da je kreativnost spona između našeg unutarnjeg i vanjskog svijeta, koja zamagljuje to dvoje, istovremeno nas uranja, ali i odvaja od svijeta. Na kraju sveg tog procesa samo mi je jasnije koliko još ne znam o sebi, svijetu koji me okružuje i mom mjestu u njemu. Mislim da ni cilj nije saznati odgovore na sve to, već samo uvijek spoznati da smo samo kotačići u puno većem stroju i dozvoliti idejama da me pronađu.

@nemanja_ls

Naš intervju s Lukom Šipetićem možete pročitati ovdje. 

 

 

 

Foto: Instagram