4 vrijedne smjernice kako doći od odluke do navike 

San kojem odredimo datum ostvarenja postaje cilj.
Cilj razlomljen na specifične korake postaje plan.
Plan koji slijede konkretne aktivnosti pretvara snove u stvarnost.

Nepoznat autor

Već tradicionalno ulazak u novu kalendarsku godinu većina ljudi, barem deklarativno, doživljava kao priliku za okretanje nove stranice, novi početak, uvođenje promjena u svoj život.

Najčešće se tzv. novogodišnje odluke odnose na skidanje viška kilograma, prestanak pušenja, redovito vježbanje, a ima i želja za promjenom posla, upoznavanjem idealnog partnera, odlaskom na egzotično putovanje ili pronalaskom nekog zanimljivog hobija. Bez obzira radi li se o usvajanju zdravih navika ili odbacivanju nepoželjnih obrazaca ponašanja s dugoročnim dometom ili ambicioznijim jednokratnim ciljevima većina novogodišnjih želja se raspline u našoj svakodnevici već do kraja siječnja. Kako bismo izbjegli takav scenarij dobro je držati se smjernica koje donosimo u nastavku.

4 vrijedne smjernice kako doći od odluke do navike

Utvrditi prioritete

Za početak je korisno jasno definirati što nam je doista važno promijeniti i tu ključnu želju ili više njih (ali ne previše; tri će biti i više nego dovoljne u jednoj kalendarskoj godini i to pod uvjetom da nisu sve složene i vremenski zahtjevne za ostvariti) pretočiti u konkretne ciljeve, a ostale ukloniti s popisa. Da biste razlučili bitno od nebitnoga i utvrdili što je dovoljno važno da u to uložite svoje vrijeme i energiju zapitajte se sljedeće:

Kako se ova želja uklapa u vrijednosti i načela po kojima živim ili želim živjeti, kako doprinosi onome što jesam ili želim biti?
Na koji način će ova želja svojim ostvarenjem unaprijediti kvalitetu mog života i hoće li njen utjecaj biti kratkoročan ili dugoročan?

Pri utvrđivanju prioriteta pažnju usmjerite na ono što želite postati, a ne na ono što želite postići jer je naše ponašanje odraz našeg identiteta, odnosno onoga što smatramo da jesmo ili što želimo biti pa se u skladu s tim i ponašamo.

Učiniti jednostavnim

One želje koje uspješno prođu kriterij relevantnosti i ostanu na listi prioriteta potrebno je oblikovati u konkretne ciljeve koji će imati definirane očekivane ishode, vremenski rok i resurse potrebne za njihovo ostvarenje. Ako je cilj složeniji potrebno ga je rastaviti na jednostavnije zadatke, odnosno aktivnosti (cilj-podciljevi-tjedni zadatak-dnevna aktivnost). Što je jednostavniji sljedeći korak koji trebamo poduzeti to je veća vjerojatnost da ćemo biti motivirani izvršiti ga. Nadalje, uspješno izvršenje jednog jednostavnog zadatka povećava naš entuzijazam da nastavimo. Također, preporučljivo je izbjegavati paralelno realizirati više kompleksnijih ciljeva jer se nećemo moći optimalno usredotočiti ni na jedan od njih s obzirom da ne živimo u vakuumu već realizaciju željenih ciljeva moramo prethodno uklopiti u svoju svakodnevicu i postojeće životne obaveze. Zato je najbolje „napadati“ jedan po jedan cilj.

Vjerovati u moć malih koraka

Kada nam je cilj usvojiti novu naviku od presudne važnosti je ne zanemariti moć malih promjena u dnevnoj rutini, a u tome nam može pomoći tzv. pravilo dvije minute koje glasi: kada započinjete s novom navikom, izvođenje iste ne bi trebalo trajati dulje od dvije minute. Bez obzira o čemu se radilo, potrudite se to nešto svaki dan prakticirati dvije minute. Kako biste se dodatno motivirali na djelovanje svjesno se podsjećajte na pozitivne i korisne efekte nove navike, a ne na ono prema čemu imate otpor ili vas obeshrabruje u nastojanjima da ustrajete. Primjerice, ukoliko ste odlučili redovito vježbati usredotočite se na činjenicu da ćete ovom navikom ukloniti bolove u leđima, biti razgibani i osjećati se poletnije, a ne na to da ćete se umoriti, da neke vježbe ne izvodite baš savršeno ili da ćete zbog vježbanja propustiti epizodu omiljene serije.

Biti ustrajan

Izvršavanjem neke aktivnosti između živčanih stanica u mozgu se razmjenjuju impulsi koji stvaraju specifičan neuralni krug. Ponavljanjem aktivnosti se on učvršćuje i s vremenom se aktivnost obavlja sa sve manje svjesnog i uloženog napora te postaje automatizirana. Tada smo je u stanju izvoditi bez razmišljanja o svakom pojedinom koraku i govorimo o kreiranju navike. Hoće li neko ponašanje prijeći u naviku ovisi o učestalosti izvedbe, a ne protoku vremena. Kada je u pitanju usvajanje neke složene vještine do razine izvrsnosti kanadski novinar, autor i javni govornik Malcolm Gladwell u svojoj knjizi „Izvan prosjeka“ govori o 10 tisuća sati posvećenog uvježbavanja potrebnih da bi smo u nečemu dosegli razinu majstorstva.

Dodatni trik koji nam na početku usvajanja novih obrazaca ponašanja može pomoći u samomotivaciji je da se nakon izvršene aktivnosti nagradimo (simbolično!) nečim što nas veseli (slatki zalogaj, šalica kave ili čaja, 15 minuta igranja omiljene videoigre ili gledanja televizije). S redovitim ponavljanjem će nam nova aktivnost postupno prijeći u naviku koju neće biti potrebno potkrepljivati nekom drugom radnjom već će postati dio naše standardne životne rutine.

Tihana Malenica Bilandžija

– psihologinja, coach i trenerica u području osobnog i organizacijskog razvoja; autorica stranice Inspiracija.net

Foto: Pexels