Na najduži dan u godini svijet slavi jogu. Razlog je dublji nego što mislite
Međunarodni dan joge obilježava se 21. lipnja, na dan ljetnog solsticija, što nije slučajnost. U jogijskoj tradiciji najduži dan u godini simbolizira prijelaz, svjetlost i unutarnji razvoj. Donosimo priču o povezanosti joge i solsticija te razloge zbog kojih je ova drevna praksa danas aktualnija nego ikada.
Jutra su ovih dana svjetlija, večeri dulje, a priroda kao da još jednom pokazuje svoju punu snagu.
Ljetni solsticij, koji se događa 21. lipnja, označava najduži dan u godini na sjevernoj hemisferi. Stoljećima je bio povezan s ciklusima prirode, obiljem, svjetlošću i trenucima okupljanja.
Istoga dana diljem svijeta obilježava se i Međunarodni dan joge. Na prvi pogled to može djelovati kao zanimljiva podudarnost, no datum nije odabran slučajno. Kada su Ujedinjeni narodi 2014. godine proglasili Međunarodni dan joge, odabran je upravo ljetni solsticij, dan koji u jogijskoj tradiciji nosi posebno značenje.
Zanimljivo je koliko se ta simbolika dobro uklapa u vrijeme u kojem živimo. Dok tehnologija ubrzava gotovo svaki aspekt svakodnevice, raste i potreba za praksama koje nas vraćaju tijelu, pažnji i iskustvu sadašnjeg trenutka.
Zašto je ljetni solsticij važan u tradiciji joge?
Mnoge drevne kulture promatrale su solsticije kao važne prijelomne točke godine. Najduži dan nije bio samo astronomski događaj nego i podsjetnik na povezanost čovjeka s prirodnim ritmovima.
U jogijskoj tradiciji ljetni solsticij povezuje se s prijenosom znanja i unutarnjim razvojem. Simbolički gledano, trenutak kada priroda doseže vrhunac svjetlosti poziva nas da dio pažnje usmjerimo prema vlastitom unutarnjem prostoru.
To ne znači povlačenje iz života. Upravo suprotno. Radi se o sposobnosti da budemo prisutniji u životu koji već živimo.
Zanimljivo je koliko se ta drevna ideja prirodno uklapa u suvremeni život. Nikada nismo imali više mogućnosti za povezivanje, učenje i informiranje, a ipak mnogi osjećaju da im nedostaje ono najjednostavnije: vrijeme u kojem mogu biti potpuno prisutni. Zato se joga danas sve manje doživljava kao skup položaja, a sve više kao praksa koja nas podsjeća kako se vratiti sebi usred svakodnevice.
Joga danas nije ono što je bila prije nekoliko desetljeća
Kad se joga počela širiti zapadnim svijetom, često se predstavljala kroz zahtjevne položaje, fleksibilnost i fizičku snagu. Danas joj se ljudi sve češće okreću iz sasvim drugih razloga.
Netko traži način kako se nositi sa stresom, netko želi ublažiti posljedice sjedilačkog načina života, netko pokušava pronaći kvalitetniji san ili trenutke tišine u danu koji je ispunjen obvezama.
Brojna istraživanja posljednjih godina povezuju redovitu praksu joge s boljim upravljanjem stresom, kvalitetnijim snom, većom pokretljivošću tijela i boljim osjećajem psihološke dobrobiti. No, ono zbog čega se mnogi iznova vraćaju na prostirku teško je objasniti znanstvenim terminima.
Trenuci u kojima smo potpuno prisutni u vlastitom životu postali su rijetkost. Dok pripremamo ručak već razmišljamo o sastanku, tijekom šetnje provjeravamo poruke, a navečer planiramo sutrašnji dan.
Joga nas na nježan način vraća iskustvu koje smo gotovo zaboravili: osjećaju daha, pokreta i trenutka koji se događa upravo sada.
Najveća vrijednost joge nema veze s fleksibilnošću
Fotografije joge često prikazuju savršeno izvedene položaje na egzotičnim lokacijama. Zbog toga mnogi misle da je joga rezervirana za osobe koje su već dovoljno snažne, gipke ili disciplinirane.
U stvarnosti, većina ljudi na prostirku dolazi upravo zato što se ne osjeća tako.
Dolazi umorna.
Napeta.
Preopterećena.
Tražeći nekoliko trenutaka tijekom kojih neće morati biti ništa drugo osim ono što jesu.
U tom smislu joga nije toliko vještina izvođenja određenog položaja koliko odnos koji razvijamo prema vlastitom tijelu. Ona nas podsjeća da tijelo nije samo sredstvo koje nas nosi kroz dan, nego mjesto u kojem živimo cijeli svoj život.
Kako obilježiti Međunarodni dan joge ako nikada niste bili na satu joge
Međunarodni dan joge ne mora izgledati kao odlazak na dvosatnu radionicu ili savršeno izveden Pozdrav Suncu.
Može izgledati kao deset minuta istezanja nakon buđenja.
Kao nekoliko svjesnih udaha na balkonu dok grad još spava.
Kao šetnja bez slušalica.
Kao odluka da jedan dio dana provedemo bez stalnog posezanja za ekranom.
Jer iako jogu često povezujemo s pokretom, njezina je suština mnogo jednostavnija. Radi se o vraćanju pažnje onome što se događa upravo sada.
Više o jogi na Budi Dobro
Ako vas zanima kako je nastala ova drevna praksa i zašto je tisućama godina oblikovala različite kulture, pročitajte naš tekst o povijesti joge od Veda do Patanjalija.
Različite pristupe i škole možete upoznati kroz vodič Svjetski dan joge: različitim stilovima do ravnoteže i radosti postojanja.
A inspiraciju za unošenje više pokreta u svakodnevni život pronađite u tekstu Yoga kao pokret.
Za ponijeti sa sobom
Ljetni solsticij označava vrhunac svjetlosti. Nakon njega dani će postupno postajati kraći, a godina će polako krenuti prema svojoj drugoj polovici.
Najduži dan u godini podsjeća nas da se život ne sastoji samo od onoga što ostvarujemo, nego i od naše sposobnosti da primijetimo trenutke kroz koje prolazimo. Joga već tisućama godina nudi jednostavan poziv da se s vremena na vrijeme vratimo toj vještini, ne kako bismo pobjegli od svakodnevice, nego kako bismo je živjeli prisutnije.
Ako želite istražiti različite stilove joge, dobrobiti redovite prakse, pojedine asane i načine na koje joga može obogatiti svakodnevni život, posjetite našu rubriku SKLADNO TIJELO, gdje vas čeka niz inspirativnih i edukativnih tekstova posvećenih svjesnom pokretu i dobrobiti tijela.
Ljetni solsticij – portal svjetla, života i unutarnje energije
Svjetski dan joge: različitim stilovima do ravnoteže & radosti postojanja
Foto: Magnific





POST COMMENT